Zasadom kruške čuva PORODIČNU TRADICIJU dugu 200 godina

Zasadom kruške čuva PORODIČNU TRADICIJU dugu 200 godina

Zasadom KRUŠKE čuvaju TRADICIJU: Kada je pre 12 godina na imanju u Velikoj Vrbnici, nedaleko od Aleksandrovca, podigao zasad od hiljadu stabala kruške viljamovke, ideja je bila da na neki način očuva porodičnu tradiciju bavljenja voćarstvom.

Goran Zajić Velika Vrbnica kruška viljamovka

Naime, kako  nam je ispričao Hadži Goran Zajić, nosilac ovog poljoprivrednog gazdinstva, ta porodica je u Vrbnicu došla početkom 19. veka i od tada se bavila voćarstvom i vinogradarstvom.

-Nakon što smo 2010. godine povadili šljive, koje su bile stare, na preporuku strica, koji je agronom, zasadili smo kruške. Motiv je bio da njive ne budu prazne, a naša porodica se još od 1805. godine, kada je došla u Vrbnicu,  uvek bavila voćarstvom. Uvek smo imali šljive, pradeda je imao velike vinograde, nikada nismo prekidali proizvodnju voća, bavimo se time već više od 200 godina, u manjem ili većem obimu – objašnjava za portal Agromedia.rs Hadži Goran Zajić.

Ovaj zasad se ne navodnjava, zbog brdovitog terena.

Koje vrste kruške najbolje opstaju u ovom kraju?

-Reč je o sorti viljamovki. Kalemljena je na sejanac, to divlja kruška, a tako smo uradili da bi, zbog suvog predela, lakše opstala. Ona kreće u rod u šestoj godini. Glavni problem kod uzgoja krušaka je ervinija, bolest koja je napada i koja se teško leči. Jedino što možemo je da odstanjujemo bolesne grane – kaže Hadži Zajić.

U suštini, kako dodaje, uzgoj ove sorte kruške nije mnogo zahtevan.

-Od poslova imamo freziranje, djubrenje i prskanje, to se sve radi sa mehanizacijom. Prinos zavisi od mrazeva, od perioda cvetanja, ako bude jaka zima i kasnije cvetanje, onda bude solidan prinos, a ako rano ocveta i desi se mraz, onda ga on  „ubere“. Dve godine je ubio grad, nismo imali ništa. Možda bi nam protivgradna mreža koristila, ali ona nije dobra zbog nemogućnosti navodnjavanja, jer zadržava deo vode. Problem sa gradom rešavamo osiguranjem, dva puta nas je to spasilo, koristili smo subvencije za osiguranje – dodaje naš sagovornik.

U poslu učestvuju tri generacije Zajića, a podmlatku, odnosno deci, pripada posao branja krušaka.  Kompletan rod ovaj proizvođač prodaje otkupljivačima, obližnjim hladnjačama, a kruške se koriste kao konzumne.


zasad kruške viljamovke

Kakve su otkupne cene kruške viljamovke?

Cena po kojoj ih prodaje je, ipak, problematična.

-Kada smo posadili kruške, pre 12 godina, otkupna cena viljamovke je bila 120 dinara, a jesenas je bila 50 dinara. Tada nije bilo zasada, nije se uvozilo, bila je velika potražnja, a sada se uvozi sve i svašta. Drugi deo problema su velike trgovačke marže, glavni prihod ide trgovcima umesto proizvođačima, kao u svim oblastima – smatra naš sagovornik.


Koji su izazovi u voćartsvu danas?

Ističe, takođe, da je tokom protekle dve godine, đubrivo poskupelo duplo, sredstva za prskanje su skuplja za 50 do 60 odsto, cena goriva je značajno viša, te se postavlja pitanje isplativosti ove proizvodnje.

-Izgleda da ne postoji mogućnost da cena bude koliko toliko konstantna jer  država, čim vidi da cena raste, ona pusti  uvoz i automatski obara cenu…- dodaje Hadži Zajić.


Za sada je uzgoj krušaka, koje u okviru pomenutog zasada mogu da radjaju još oko dve decenije, Zajiću, koji se u Kruševcu inače bavi ugostiteljstvom, dodatna delatnost. Smatra da bi od toga moglo da se živi kada bi zasad imao 10.000 stabala te kada bi se radila prerada.

Trenutno, kako nam je ispričao, njegova je praksa da u dva restorana koje drži u Kruševcu, goste besplatno poslužuje kruškama sa svog imanja.

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica