Ako je suditi prema trenutnim najavama, kupinari će posle više godina ovoga leta zadovoljno trljati ruke! Podsećanja radi, lane je na samom startu berbe cena kupine bila loša, a kada je ona počela da raste i došla do nekih solidnih 60 dinara za kilogram, berba je završena tako da su proizvođači ostali uskraćeni za dobru zaradu.
Foto:Dejan Davidović
Poslednje četiri godine izvoznici plaćali 20 do 60 dinara za kilogram kupina
Jedino su sorte ”loh nes”, ”tripl kraun” i ”Torn Fri”, koje su mogle da se plasiraju kao konzumne, na pijacama prodavane za 150 pa čak i do 250 dinara po kilogramu.
U iščekivanju predstojeće sezone prognoze su različite. Iz Asocijacije malinara Srbije poručuju da bi otkupna cena kilograma kupine trebala da bude 200 dinara, pošto kupine na tržištu nema, a pad proizvodnje ovog voća evidentan je, kako kažu, i u Meksiku i drugim zemljama koje se bave ovom proizvodnjom.
MOŽDA VAS ZANIMA
Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije malinara Srbije, kaže da se sa kupinom dogodilo isto što i sa malinom, kupina je zapuštena, dosta je zasada povađeno, mnogi nisu dobro obrađeni i tu se ne može očekivati nikakva količina po aru, biće, ali nešto minimalno.
„Ako je nema treba da se plati preko 200 dinara za kilogram. U zadnje četiri godine izvoznici su ”sahranili” kupinu plaćajući kilogram 20 do 60 dinara, a prodavali su je za 150 dinara a i više, to je sa maržom 150 do 200 procenata. Pitanje za sve institucije je da li su oni platili porez na ekstra profit i da li su doplatili razliku u ceni proizvođačima? Ako oni misle da budu glavna karika u celoj proizvodnji bez poljoprivrednih proizvođača, a proizvođač je glavna karika u celom lancu, mislim da tu posla nema”, ističe Radović.
Zasadi kupine u Srbiji su dobro podneli temperaturne oscilacije
U Kolubarskom okrugu kupina se gaji na nešto više od 1.000 hektara. Najviše crnih plodova sazri u selima podno planine Medvednik gde gotovo da nema domaćinstva koje nema kupinjak.
„Nadamo se da će kupina biti bar 100, 120 dinara. Svake godine samo slučamo priče o velikim ciframa i za malinu i za kupinu, a kada dođe na rod uzmu je pošto oni hoće”, kaže Marko Radosavljević, proizvođač iz Gole Glave kod Valjeva.
Zasadi kupine su u dobrom stanju, bolje su podneli ovo problematično proleće sa toplim – hladnim epizodama. Rodne grančice, koje su u punom razvoju, dobro napreduju, i u kupinjacima u kojima je primenjena puna agrotehnika očekuje se dobar rod, smatra Jovan Milinković, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi ”Valjevo”.
Foto:Dejan Davidović
Ulaganje u proizvodnju kupine je duplo manje nego za malinu
Napominje da je teško prognozirati otkupnu cenu, ali dodaje da pošto su svi plodovi izašli iz hladnjača i kupine uopšte nema na lageru, svaka cena je odlična.
„Kupina može da rodi daleko više nego malina, čak i duplo, u dobro rađenim kupinjacima prinos se kreće čak i do 20 tona po hektaru. Ali, ako uzmemo da je to nekih 15 tona po hektaru i kilogram plaćen jedan evro to bi bilo 15.000 evra. Ulaganje u proizvodnju je maltene duplo manje nego u maline, berba je mnogo brža i jedan berač može da ubere mnogo više kupine, tako da bi po mom mišljenju cena od jednog evra za kilogram bila jako stimulativna i ostavila bi proizvođačima dovoljno novca da obnove svoje kupinjake i pripreme ih za sledeću sezonu onako kako treba”, poručuje Milinković.
Komentari