Male površine pod orahom u Srbiji otvaraju veće šanse za profit

Male površine pod orahom u Srbiji otvaraju veće šanse za profit

Proizvodnja od 300 tona voća na sopstvenim gazdinstvima podstakla je voćare Oglađenovca na udruživanje. Shvatili su da na izbirljivom tržištu sve teže uspevaju da opstanu kao pojedinci, a da se zajedno mogu lakše približiti potrošačima. Pored ostalog voća, u planu je i podizanje zasada oraha, za koji tvrde da je nova izvozna šansa Srbije. 

 Zadruga za proizvodnju oraha - © Pixabay

Devet voćara iz ovog valjevskog sela krajem prošle godine se udružilo i formiralo Poljoprivrednu zadrugu „Mali korak“. Pored šljive, jabuke, maline i kupine plan je da ovog proleća podignu plantaže oraha. Ova voćka je ne samo lekovita i hranljiva, već po svemu sudeći i profitabilna, zato je veoma bitno da se obrati pažnja na pravilno gajenje oraha.

„Da bi izbegli trzavice na samom tržištu kada dođe do njih, kao što je loša cena, pokušavamo da pokrenemo još neku proizvodnju gde naš poljoprivrednik može da ima određenu dobit na drugoj strani. Iz tog razloga došli smo na ideju da podignemo moderne zasade oraha, koji će biti drugačiji, noviji i da od toga imamo korist“, kaže Đorđe Puzderliski, direktor Poljoprivredne zadruge „Mali korak“ iz Oglađenovca.

Prema planu investirnja za kupovinu sadnica, obradu zemljišta, nabavku đubriva neophodno je uložiti oko 1,4 miliona dinara. Prilikom formiranja zadruge pomoć su imali od strane lokalne samouprave. Deo novca uložili su sami zadrugari a 990 hiljada dinara dobili su u okviru mera podrške uspostavljanja i jačanja udruženja u oblasti poljoprivrede koje sprovodi grad Valjevo preko Javnog preduzeća „Agrorazvoj – valjevske doline“.

Zadruga za proizvodnju oraha - © Pixabay 

„Odlična je ideja i dobro je što je lokalna samouprava to prepoznala. Nadam se da ćemo uspeti da čak i malo proširimo te površine kako bi bili prepoznatljivi kao kraj i sa takvim voćem. Ideja je da nabavimo i mašine za preradu (obradu zasada, trešenje, sušenje oraha) što pojeftinjuje proizvodnju i povećava cenu proizvoda“, navodi direktor novoosnovane zadruge.

Nabavili su 700 sadnica koje će biti podeljene zadrugarima a svaki od njih zasadiće ih na površini od pola hektara.


„To su nove, lateralne sorte koje se sada više traže i gaje u svetu. Mi smo nabavili sortu čendler a oprašivač je franket. Reč je o sortama koje ranije ulaze u rodnost, radi se drugačija pomotehnika, moguća je mašinska rezidba, a dobar je i specifičan kvalitet ploda gde je ljuska veoma mekana. Sam plod ima belu pokožicu što se u svetu ceni kao veoma kvalitetno“, kaže Puzderliski .

Zadruga za proizvodnju oraha - © Dejan Davidović/Agromedia

„Interesantno je to što se ova sorta može prodavati i u ljusci jer je i kao takva berzanska roba. Na berzi trenutna cena oraha u ljusci je oko 3 evra po kilogramu što je generalno dobra cena. Prema nekim istraživanjima trenutno u Srbiji imamo malo zasada pod orahom tako da se orah kao i lešnik uvozi iz drugih zemalja. Mislimo da u ovoj proizvodnji ima prostora, da tržište nije zasićeno tim proizvodom i da možemo lako da distriburamo količine koje ćemo proizvesti“, smatra naš sagovornik i dodaje da se pored trenutnih članova nadaju i saradnji sa kooperantima.


Prema poslednjem popisu poljoprivrede orah se u Kolubarskom okrugu gaji na preko 350 hektara od čega samo u valjevskim selima na 146.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica