AGRISERBIA radionica – Rezidba zasada leske u fazi proizvodnje

AGRISERBIA radionica – Rezidba zasada leske u fazi proizvodnje

Površine pod leskom u Srbiji su svake godine sve veće, a samim tim je i sve veći značaj pravilnog uzgoja, da bi se omogućilo da proizvedeni lešnik bude što kvalitetniji.

Kako rezidba leske predstavlja jedan od stubova uspešne proizvodnje lešnika, kompanija AGRISERBIA je tokom zime, na više lokacija u Srbiji, organizovala radionice iz rezidbe za uzgajivače leske.

Kao i u prethodne četiri godine, radionice je vodio dr Čedo Oparnica, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Uz pomoć ovog video snimka, AGRISERBIA želi da pomogne proizvođačima lešnika u primeni pravilne i efikasne rezidbe, kako bi ostvarili pun potencijal za redovnu i značajnu rodnost svojih zasada i visok kvalitet plodova.

Kada je reč o formiranju oblika krune u uzgojnoj rezidbi, potrebno je znati koji oblik krune ova vrsta prirodno teži da formira. Nije važno da li se radi o plemenitoj ili divljoj vrsti leske, one prirodno nastoje da formiraju žbun. Uz određene modifikacije, kako kaže dr Čedo Oparnica, potrebno je napraviti što približniji oblik krune, koji ona sama teži da napravi.

„Kada je zasad na početku rodnosti, kao što je to u ovom zasadu, važno je znati koji su to dominantni tipovi rodnih grana na kojima se ostvaruje najveći prinos, kako bismo forsirali baš razvoj tih grana. Pored ovih faktora, koje je potrebno znati pre rezidbe, važno je znati da na vegetativni porast leske utiču i agroekološki faktori, primenjena agrotehnika i ekonomski faktori“, objasnio je dr Čedo Oparnica.

Od tih faktora veoma je važan uticaj meteoroloških faktora, potrebno je poznavati način, vrstu i količinu primenjenih đubriva, raspoloživost vode i navodnjavanje. Od ekonomskih faktora potrebno je znati kakav kvalitet plodova želimo proizvesti i troškove za određene operacije.

Svi ovi faktori i zasebno i zajedno utiču na vegetativni potencijal leske. To dokazuje i činjenica da ukoliko se voćke gaje na plodnoj zemlji sa mogućnošću navodnjavanja, one će se ponašati potpuno drugačije u pogledu vegetativnog potencijala u odnosu na one voćke koje se gaje na nekom siromašnom zemljištu, gde nema mogućnosti za navodnjavanje ili se primenjuje neka lošija agrotehnika. Pod pravilnim agrotehnikama se podrazumeva zaštita od bolesti, đubrenje i obrada zemljišta.


„Leska najbolje rezultate daje kada su sve njene grančice maksimalno osvetljene. Ogledima je utvrđeno i potvrđeno da ukoliko imamo određenu dužinu rodnih grančica, one koje su osvetljene daju dva do tri puta veće prinose u odnosu na one grančice koje se nalaze u zaseni, odnosno gde nema direktne svetlosti. Takođe, veoma je bitno da znate na kojim grančicama se razvija najveći broj mešovitih pupoljaka, odnosno ženskih cvasti koje su zapravo i nosioci rodnosti“, kaže Oparnica.

Broj ovih pupoljaka (bromerula) i kasnije visina prinosa isključivo zavisi od dužine rodnih grančica, osvetljenosti i njihovog porekla. U pokazanom rastojanju sadnje 3, 4 ili 5 dobro raspoređenih osnovnih grana je sasvim dovoljno i njih treba ostaviti na drvetu.

Radionica rezidbe leske


Ukoliko u toku vegetacije nisu uklanjani izdanci, prilikom rezidbe potrebno je ukloniti sve izdanke koji su se razvili. Dok su stabla još uvek mlada potrebno ih je ručno uklanjati, nema potrebe koristiti herbicide, ali zato već od 5 ili 6 godine preporučuje se dodavanje kontaktnih herbicida i uništavanje u nekoliko navrata.

Tamo gde je kruna dobro napravljena, potrebno je skidati sve priraste koji idu ka unutrašnjosti krošnje. Od takvih prirasta može da se očekuje samo vegetativni razvoj mase, bez rodnosti. Pored toga, ovi prirasti mogu da zasenjuju grane koje se nalaze ispod njih i stvaraju lošije uslove za njihov razvoj.


Da li produžetke ramenih grana treba skraćivati i prevoditi na neku bočnu granu? Suština je da se ne dozvoli ogoljavanje osnove skeletnih grana i da određenu dužinu tih grana podelimo sa bočnim granama, da ne bi došlo do razvoja jednog neproduktivnog skeletnog drveta. Skraćivanje je potrebno obaviti na onu dužinu grana koje bi vam smetale u korišćenju mehanizacije pri obradi zemljišta, tretiranju herbicidima. Priraste treba ukloniti do određene visine bez obzira da li su oni rodni ili ne.

Idealna dužina rodnih grančica je 15-20 do 30 centimetara, koja će obezbediti najveće i najbolje prinose“, kaže dr Čedo Oparnica.

Rodne grančice koje su dužine 5-10 cm daju i po 5 puta niže prinose u odnosu na gore spomenute. Cilj rezidbe ali i svih drugih agrotehničkih mera jeste da su mešoviti pupoljci ravnomerno raspoređeni i da će dati visoke prinose i kvalitetne plodove.

Ukoliko dolazi do ukrštanja određenih grana ili se one nalaze jedna iznad druge, jednu od njih je potrebno ukloniti. Kada se to radi onda se bira grana koja je bolja po svom položaju. Bira se i grana koja ima više mešovitih pupoljaka ali i koja nije u zaseni. Grana koja ostaje treba da bude direktno izložena suncu jer se tako pospešuje proces fotosinteze, povećava se produkcija ali i razmena hranljivih materija između podzemnog i nadzemnog dela stabla. Oštećene ili mašinom polomljene grane potrebno je ukloniti.

Rezidba u fazi rodnosti zasada, prevashodno ima za cilj da omogući što bolje prodiranje sunčeve svetlosti unutar krošnje, kako bi se biljka podstakla da proizvodi veći broj rodnih pupoljaka a time i plodova.

Takođe, rezidbom je potrebno uklanjati suvišne izdanke, bujnije grane koje rastu u unutrašnjost krošnje, kao i sve suve i zaražene grane, s ciljem da se omogući što veća i kvalitetnija proizvodnja.

Prilikom rezidbe je veoma važno uzeti u obzir da su najrodnije grane one koje su se formirale u prethodnoj godini, i koje su uglavnom 15 do 20 centimetara dužine.

Iz tog razloga, preporučljivo je da se rezidba vrši svake godine, kako bi se podstakao porast novih grana i time obezbedio konstantan broj rodnih grana svake godine.

Sponzorisani članak: AGRISERBIA

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica