Otpad kao hrana za životinje?

Otpad kao hrana za životinje?

Hrana koja više nije pogodna za ljudsku upotrebu biće iskorišćena za ishranu životinja, tvrde u evropskoj neprofitnoj organizaciji EFFPA koja se zalaže za to da se otpaci hrane ipak zadrže u upotrebi. Naravno, na prvom mestu treba da bude sigurnost ove hrane za ishranu životinja, a smatra se da bi u kratkom roku količina hrane koja ostaje u upotrebi mogla da se udvostruči.

Otpad kao hrana za životinje - © Pixabay

Ovo nastojanje je u skladu sa ciljevima održivog razvoja koje su postavile Ujedinjene nacije, a jedan od bitnih segmenata u dostizanju veće održivosti predstavlja upravo smanjenje količine hrane koja se baca. Hrana koja bi mogla da se ponovo upotrebi je, pre sve, ona kod koje je došlo do nekih grešaka u proizvodnji ili su u pitanju viškovi i slično.

Radi se, na primer, o hlebu, keksu, čokoladi i testeninama koji su slomljeni ili im je istekao rok upotrebe, a mogli bi da se prerade tako da postanu izvor hrane za životinje. Tu su i viškovi iz biljne proizvodnje, zatim biljke neodgovarajućeg kvaliteta za upotrebu u ljudskoj ishrani.

Evo kako da sprečite problem griženja repova kod svinja

U ovu svrhu mogu se upotrebiti i slomljena ili oštećena zrna. Izvor hrane za životinje mogu biti i usevi namenjeni za ljudsku ishranu koja je oštetila neka vremenska nepogoda, pa više nemaju potrebnu tržišnu vrednost. Iz tog razloga oni se usmeravaju na industriju hrane za životinje, ali pod uslovom da su odgovarajućeg kvaliteta. Plodovi neuobičajenog oblika i veličine takođe su sirovina za proizvodnju stočne hrane.

Fabrike koje prerađuju neupotrebljenu hranu otkupljuju je od maloprodaja, a odnedavno njihovi redovni snabdevači postale su i pekare. Animalni proteini, odnosno meso, otpaci iz domaćinstava i neiskorišćeni ketering nisu dozvoljeni za ponovnu upotrebu u ove svrhe.

Upotreba žira u ishrani stoke i ljudi


Trenutno se u hranu za životinje prerađuje oko 3,5 miliona tona neiskorišćene ljudske hrane, a pretpostavlja se da će se ta količina udvostručiti do 2020. godine.

Tekst je originalno objavljen u časopisu Poljoprivrednik

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica