Slavol – uz minimalna ulaganja stabilni i visoki prinosi

Slavol – uz minimalna ulaganja stabilni i visoki prinosi

Slavol u sebi sadrži mikroorganizme i to u vidu korisnih bakterija koje imaju sposobnost da se kada dođu do zemljišta naseljavaju oko korena i obavljaju proces azotofiksacije, odnosno da usvajaju preko potreban azot koji je u atmosferi zastupljen za čak 78 odsto.

 

“Jedino ovi sićušni organizmi mogu da usvoje azot i pretvore ga u mineralni, odnosno oblik koji biljka može da koristi za svoju ishranu. Sa druge strane imamo bakterije koje imaju sposobnost da elemente koji se nalaze u zemljištu, a koji su trenutno zarobljeni za biljku, takođe pretvaraju u hranu za biljku, to su fosfor, kalijum i ostali mikro elementi koji se nalaze u zemljištu”, objasnila je Sanja-Relić Balentović iz kompanije Agrounik.

 

Pšenica © Agromedia

 

Bakterije koje ulaze u sastav Slavola u procesu umnožavanja kao sekundarne produkte metabolizma stvaraju auksine.

“I to kao indol-sirćetnu kiselinu koju biljka lako usvaja i prepoznaje kao svoje bakterije, one putuju kroz biljku sprovodnim sudovima, dolaze do korena čime utiču da biljka bolje raste u širinu i dužinu. Tako dobijamo biljku koja je boljeg korenovog sistema, boljeg i jačeg lista i nadzemnog dela i to je prvi korak ka dobrom i uspešnom prinosu“, rekla je Sanja.

Ivo Kelić, poljoprivrednik iz Marinaca na početku je bio skeptičan prema Slavolu i rezultatima koje bi sa njegovom primenom trebalo da postigne. Ipak, posle poziva i preporuke jednog prijatelja sve se promenilo.

“Gospodine Keliću to vam je najbolja stvar koju sam ja ikada u životu video, prošle godine sam tretirao samo sa Slavolom pšenicu dva puta i nijednim drugim đubrivom i imao sam super prinose”, reči su koje je Ivo Kelić čuo od prijatelja, i nije čekao ni dana, pozvao je predstavnika Slavola. 

 

Pšenica © Agromedia

 

“Tada sam tretirao šećernu repu, napravio sam uzorak, repa koju sam tretirao sa Slavolom bila je 20 posto veća, imala je veći list u odnosu na onu koju nisam tretirao. Koren je bio takođe mnogo veći i od 2012. godine mi koristimo Slavol na svih 200 hektara. Ja bih preporučio svim svojim kolegama i prijateljima-poljoprivrednicima da više koriste Slavol”, kaže on.

Primena Slavola u šećernoj repi – za jake, otporne i slatke biljke

Brojni su ogledi učinjeni sa Slavolom kako na manjim poljoprivrednim gazdinstvima tako i na većim sistemima. Ulaganja su naspram kvaliteta krajnjeg proizvoda zaista minimalna, a rezultati primene Slavola više su nego uočljivi.

“Dobijemo jaču, snažniju biljku, zelenije boje, što nam garantuje bolju fortosintezu, a znate da je usko povezana sa ishranom i na kraju dobijemo stabilniji i veći prinos i bolji kvalitet“, zaključila je Sanja Relić Balentović.

Sagovornici:

Sanja Relić Balentović, Agrounik

Ivo Kelić, poljoprivrednik iz Marinaca

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica

.