Proizvodnja rakije: ne lomi se kičma više za bedne novce!

Proizvodnja rakije: ne lomi se kičma više za bedne novce!

PROIZVODNJA RAKIJE: U porodičnom domu Spasenića iz Oglađenovca nadomak Valjeva stasava peta generacija proizvođača rakije. Ovaj posao, braća Željko i Milan, nasledili su od oca i dede i sada ga prenose na svoje potomke.

proizvodnja rakije spasenic

Spasenići se inače decenijama bave zemljoradnjom, a jedna od primarnih grana je voćarstvo i proizvodnja rakije. Do pre par godina deo roda šljive prodavali su u svežem stanju, ali su uvideli da im je veća zarada u preradi, te sve plodove  ”plavog zlata”, ali i dunje i kajsije pretoče u rakiju.

”Pre nekoliko godina brat i ja samo rešli da modernizujemo proces proizvodnje i uvedemo novu tehnologiju.   Našli smo se u tome, nećemo više šljivu da dajemo u bescenje i sve što rodi prerađujemo u rakiju. Više ni kilogram ne prodajemo! Puno smo zadovoljniji nego kada smo prodavali šljivu u sirovom. Lomili smo kičmu uglavnom za neke bedne novce, a količine su velike i na kraju kada se sve sabere ništa nismo uradili. Videli smo da kroz rakiju šljiva neće propasti, samo može dobiti na kvalitetu, a može da stoji neogrančeno”, priča  Željko Spasenić.

Rakiju proizvode isključivo od voća koje sami odgaje na svom imanju u ovom valjevskom selu. Sa površine od tri hektara ubiraju plodove šljive, dok je hektar pod zasadima dunje i kajsije. Kako je rasla tražnja, tako se povećavala i količina proizvdene rakije. Trenutna godišnja proizvodnja se kreće oko 2000 litara prepečene rakije od šljive i oko 200 litara kajsije i 150 litara dunjevače.

”Za svaku voćnu vrstu važi pravilo, ono što ne biste stavili u usta, to ne ide ni u rakiju. Znači, ni prezrela, zelena, buđava … nema onog što je dobro pokupim i prodam a što ostane u kazan. Tako je pre bilo, mi smo to zvali ”ćoke”, to je potkup. Ono što se ubere sa grane i hoćeš da zagrizeš, to može da ide u rakiju. To je prvi uslov. Pored toga nephodni su čisti sudovi, kvalitetna fermentacija, enološka sredstva kako bi se povećao radman, da se izvuče maksimalna aroma. Tehnologija je napredovala, sva svetksa pića se proizvode na taj način i mi to moramao pratiti ako mislimo da držimo korak sa svetom”, navodi naš sagovornik.

O kvalitetu rakije, koja je našla put do potrošača u Valjevu a polako i u drugim krajevima, govore i brojne medalje sa rakijskih festivala. Između ostalih tu su priznanja sa festivala u Pačevu, Rači, Žitištu, zlatna medalja sa Međunarodnog ocenjivanja rakija i likera u Zagrebu, srebrna medalja Novosadskog sajma.

Ove ocene, po rečima Spasenića, pokazuju kako napreduju. Dodaje da i dalje uče, pohađaju kurseve i predavanja o proizvodnji rakije, unapređuju proizvodnju. U procesu proizvodnje upotrebljavaju enološka sredstava, kvasac, nabavili su novi kazan od 250 litara sa mešalicom …


”Valjevski proizvođači rakije imaju puno toga da ponude, ali mnogo ljudi treba da se odrekne onoga ”kako je moj deda radio”. Nemam ja ništa protiv toga, imam ja i dedu i pradedu koji su to radili, ali tek sada sa ovim saznanjima, kako se proizvodi rakija, vidim gde su oni grešili u pojedinim postupcima. Bitna je edukacija proizvođača kako po pitanju samog procesa proizvodnje tako i sortimenta. Kada mladi preuzmu na sebe proizvodnju, mislim da će rakija iz ovog kraja još više dobiti na kvalitetu”, smatra Željko Spasenić.

 

 


 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica