SVE što ste hteli da znate o ZALIVANJU povrća, voća i cveća na terasi!

SVE što ste hteli da znate o ZALIVANJU povrća, voća i cveća na terasi!

Kako meteorolozi prognoziraju, ovo leto će obeležiti smena obilnih kiša i vrelih talasa. Iako su kiše česte i dosta je vlage, treba da ispratimo biljke koje negujemo u pogledu hidriranja, bilo da je to voće, povrće, ili pak cveće na balkonu. To se naročito odnosi na period kada ,,udare vrućine” i temperatura se pređe 30 stepeni.

Kako se pravilno zaliva povrće u bašti?

Svi mi koji gajimo povrće u bašti, za svoje potrebe i ishranu naših najbližih, veoma često, iz najbolje namere, grešimo pri zalivanju. Ovo su opšta pravila koja treba slediti da bi povrće dobilo optimalnu količinu vlage:

  • Zalivajte koren a ne lišće; ovo pravilo ne važi za lisnato povrće koje slobodno možete zalivati po lišću, dok se za paradajz i papriku savetuje da vodu uspete između redova, malo dalje od korena.
  • Korsitite ustajalu vodu; ukoliko je voda hladna, biljka neće dobro reagovati na zalivanje pa može odbaciti cvet ili proizesti plodove koji nisu reprezentativni. Najbolje je da vodu nalijete u odgovarajuće posude i ostavite je preko noći.
  • Zalivajte rano ujutru ili kasno uveče; postoji veoma logično objašnjenje za ovaj savet – ukoliko povrće zalivate tokom dana, pri visokim temperaturama, voda će ispariti pa biljka neće stići da je iskoristi.
  • Ako niste u mogućnosti redovno da zalivate – MALČIRAJTE; Malčiranje je agrotehnička mera koja predstavlja prekrivanje površine zemljišta posebnim materijalima radi postizanja povoljnog vodnog, vazdušnog i toplotnog režima, a to podrazumeva sprečavanje preteranog isparavanja vode, zadržavanje vazduha i zadržavanje sunčeve svetlosti. Materijali koje možete koristiti za malčiranje su: opalo lišće, grančice, otkos trave, treset, piljevinu, slamu, koru drveća, sintetičku foliju, živi prekrivač od biljaka npr. perene.

Kako se pravilno malčiraju biljke? – Najvažniji koraci!

  • Plevite umereno; korovi su nepoželjni među mnogim gajenim kulturama. Međutim, korovi u pravoj meri umeju da zadrže vlagu blizu našeg povrća, pa nemojte preterivati sa plevljenjem, naročito ako gajite paprike.

Kako se pravilno zaliva CVEĆE NA TERASI?

Lepo i bujno cveće na terasi najlepši su ukras svake kuće ili stana. Međutim, svako ko gaji cveće na terasi zna kakav je izazov održati cveće u dobrom stanju, naročito kad nasupe vreli talasi kakav nas je nedavno zadesio. Kada nastupe visoke temperature, najvažnije je da se pridržavate sledećih saveta:

Ne preterujte sa učestalošću; ukoliko biljke zalivate previše često, efekat može da bude potpuno suprotan od očekivanog – biljka može da se napati i da počne da vene. Zalivajte biljke kada se supstrat u saksiji u potpunosti osuši i ne brinite, biljka neće stradati zbog toga.

Koristite đubrivo; potrudite se da, makar s vremena na vreme, dodate prilikom zalivanja neko od vodorastvorljivih đubriva. Trudite se da ovo đubrivo ne dospe na listove biljaka. Zalivanje se vrši tako da se biljke dobro natope, pri čemu se i tanjirić napuni vodom. Nakon toga, ostavite cveće da odstoji 30 minuta, pa tek onda prospite višak vode iz tanjirića.

Zalivajte rano ujutru i kada sunce zađe; vodite računa da se lišće nakon jutarnjeg zalivanja osuši pre nego što sunce postane ,,jako” i ošteti mokre listove. Zalivanje nakon zalaska sunca će osvežiti biljke, ali je važno da ne dočekaju noć mokre, jer im u tom slučaju preti razvoj gljivica tokom noći.


Kako zalivati cveće kada ste na odmoru

Zašto se voćarske kulture (višegodišnji zasadi) navodnjavaju i nakon berbe?

Voćarske kulture treba zalivati i nakon ubiranja plodova zbog formiranja cvetnih pupoljaka za narednu sezonu. Cvetni pupoljci su nosioci roda za narednu godinu i ukoliko u periodu njihovog formiranja nastupi sušni period (visoke temperature, period bez padavina) to će se značajno odraziti na prinos u narednoj godini (smanjenje prinosa).

Kako se navodnjava mlad voćnjak, a kako voćnjak u punom rodu?

Najzastupljeniji metod u navodnjavanju voćarskih kultura je kap po kap. Kada je biljka mlada treba primenjivati manje količine vode češće (jer je korenov sistem nerazvijen), dok kod starijeg voćnjaka (voćnjak u puno rodu) mogu se primeniti veće količine vode (veća norma zalivanja), ređe (duži interval zalivanja).


Kada počinje sezona navodnjavanja u klimatskim uslovima Srbije i kada je period vršne potrošnje (najvećih potreba) za vodom?

U uslovima Srbije period navodnjavanja se poklapa sa vegetacionim periodom većine kultura (april – septembar), dok je period najvećih potreba za vodom (period vršne potrošnje) tokom jula i avgusta.

Uloga i značaj navodnjavanja

Koje probleme mogu da stvore vode za navodnjavanje neodgovarajućeg kvaliteta?

Voda za navodnjavanje mora da zadovolji određene kriterijume u pogledu kvaliteta. Voda za navodnjavanje ne bi smela da:


  • Ima visok sadržaj rastvorljivih soli. U protivnom, takva voda može da prouzrokuje uginuće biljaka, jer biljke, u uslovima visoke koncentracije zemljišnog rastvora, po zakonima osmoze, otpuštaju vodu iz ćelija, a ne usvajaju je;
  • Ima visoke sadržaje natrijuma i hlora, jer ovi joni u višku deluju toksićno na većinu kultura;
  • Ima visok sadržaj natrijuma, u kombinaciji sa niskim sadržajima kalcijuma i magnezijuma, jer navodnjavanje takvom vodom u dužem vremenskom periodu, izrazito loše deluje na strukturu zemljišta (praškasta struktura, obrazovanje pokorice);
  • Ima visoke sadržaje mikroelemenata (Fe, Mn, Cu, Zn, B). Prisustvo visokih sadržaja rastvorljivih mikroelemenata može da prouzrokuje razvoj algi u sistemima za navodnjavanje, čime se ugrožava normalno funkcionisanje sistema. Osim toga, visoki sadržaji mikroelemenata mogu da deluju toksično na biljke;
  • Bude mikrobiološki neispravna, na šta ukazuje visok sadržaj amonijačnog azota;
  • Bude zagađena organskom materijom, na šta ukazuje visoka vrednost hemijske potrošnje kiseonika;
  • Bude zagađena teškim metalima i metaloidima (na primer: olovo, kadmijum, hrom, nikl, arsen, živa).

Kako se meri temperatura biljaka (biljnog pokrivača)?

Postoji veliki broj metoda za merenje temperature biljnog pokrivača. U novije vreme jedna od najzastupljenijih je nedestruktivna metoda termovizije (merenje temperature pomoću termalnih kamera koje mogu biti ručne ili postavljene u avionima, dronovima i sl.).

Da li se na osnovu temperature biljnog pokrivača može odrediti potreba za zalivanjem (navodnjavanjem)?

Temperatura biljaka je jedan od osnovnih pokazatelja vodnog stresa useva. Ukoliko je temperature biljke iznad ambijentalne temperature (temperature okolnog vazduha) biljka je u stresu i treba je zaliti. Međutim, uzrok povišene temperature biljke ne mora uvek biti nedostatak vode. Temperatura biljaka raste i u slučaju bolesti, nedostatka hraniva i sl. Iz tog razloga koristeći merene podatke o temperaturi biljaka računa se biljni vodni stres indeks (crop water stress index), kako bi se utvrdilo šta je tačan uzrok povišene temperature biljaka.

Izvor: AGROmedia/POLJOPRIVREDNE MOZGALICE 1000 ZAŠTO, 1001 ZATO, Univerzitet u Beogradu – Poljoprivredni fakultet

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica