Jedno voće se VADI, da se posadi drugo – KOJE sadnice voća su tražene i ISPLATI li se?

Jedno voće se VADI, da se posadi drugo – KOJE sadnice voća su tražene i ISPLATI li se?

Voćarstvo u Srbiji se u poslednjih nekoliko godina susreće sa ozbiljnim problemima. Mnogi voćari pokušavaju da ,,isplivaju” menjajući strategiju proizvodnje, a zbog trenutne situacije retko ko podiže nove zasade. Razgovarali smo sa dipl. inž. Verkom Kačarevićem iz Vinče kod Topole i saznali koje su to sadnice voća i dalje tražene i da li se isplate.  

Kako nam je objasnio naš sagovornik, u pogledu jesenje i prolećne sadnje i dalje je veliko interesovanje za sadnicama šljive. Za potrebe prerade u rakiju, najviše se sadi čačanska rodna, a postoji i interesovanje za starom sortom po imenu crvena ranka, koja je izuzetno kvalitetna za pravljenje rakije.

Zasadi koje podižu destilerije prilagođeni su mehanizovanoj berbi, u kojoj su zastupljeni mašinski tresači kao odgovor na manjak radne snage. 

Što se tiče individualnih poljoprivrednih gazdinstava, uglavnom se traži šljiva čačanska lepotica i stenlej.

Kada su ostale voćne vrste u pitanju, vladala je nešto potražnja za trešnjama i kajsijama u odnosu na prethodne godine. Standardno se i dalje sade kruška, breskva, nektarina i višnja, a što se tiče jabuke, došlo je do stagnacije u sadnji i podizanju novih zasada.

Kakom na je objasnio naš sagovornik, stagnacija je uslovljena zatvaranjem vrata ka Rusiji u pogledu izvoza, a mi nismo našli alternativno tržište za plasman jabuke. 

Nasuprot tome, svežu šljivu smo izvozili u Nemačku, višnje u EU, breskvu i nektarinu u Rumuniju ali i druge zemlje EU, pa se i zasadi ovih kultura povećavaju. Došlo je do situacije gde se vade jabuke da bi se posadile breskve i nektarine.

SAVETI: Izbegnite najčešće greške pri sadnji voća


Oni koji planiraju veće plantaže obično se konsultuju sa profesorima sa Poljoprivrednog fakulteta, koji im pomažu da naprave plan podizanja zasada, uzgojnog oblika, rezidbe i ostalih aspekata. Hobisti pak kupuju razne sadnice, kako bi imali raznovrsnost i uglavnom ih ne tretiraju sredstvima za zaštitu bilja.

Kako nam je Verko objasnio, situacija u voćarstvu od pandemije koronavirusa, a zatim i izbijanja rata u Ukrajini, nije nimalo sjajna. Pre svega, poskupela je nafta i njeni derivati, a to je povuklo poskupljenje hemijskih sredstava i mineralnih đubriva, a zatim i poskupljenje radne snage.

Proizvodnja je mnogo poskupela, dok su cene poljoprivrednih proizvoda ostale na starom. Iz ovih razloga, voćari se teže odlučuju za širenje proizvodnje i podizanja novih zasada. 


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica