Plastenička proizvodnja: Sveža zelena salata tokom čitave godine

Plastenička proizvodnja: Sveža zelena salata tokom čitave godine

Zelena salata - © Agromedia

Mnogi proizvođači se sve češće odlučuju da snabdevaju tržište zelenom salatom tokom čitave godine. Ukoliko ste i vi jedan od njih morate da znate šta je sve potrebno za uspešnu proizvodnju.

Zelena salata (lactuca sativa) je jednogodišnja biljka iz familije glavočika (asteraceae). Salata vodi poreklo sa mediterana. Iz oblasti mediterana širi se u zapadnu evropu. U Ameriku je preneta 1494 godine. Veoma je cenjena zbog njenih dijetetskih osobina, vitaminske vrednosti i mogućnosti njenog gajenja tokom cele godine. Zbog te osobine veliki broj poljoprivrednih proizvođača se odlučuje za gajenje tokom cele godine odnosno snabdevanje tržišta svakoga dana.

Za proizvodnju u zaštićenom prostoru pogodne su glavičaste sorte. Za berbu u januaru i februaru najpogodnije je setvu obaviti u tri roka: početkom, sredinom i krajem novembra meseca. Bitno je odabrati adekvatnu sortu za određeni period gajenja. Ukoliko se odabere neadekvatna sorta uspeh u proizvodnji će izostati. Ako se gaji prolećna sorta zimi, može se desiti da salata uopšte ne zavije glavicu. Sorte koje se mogu gajiti od kasne jeseni do proleća u plastenicima i staklenicima su: Markies, Judita, Shangore, Baglin, Centore, Pantlika.


Temperaturni
uslovi koji bi se trebali ispoštovati:

  • Optimalna temperatura za zavijanje glavice je 16 stepeni;
  • Minimalna temperatura na kojoj salata obavlja fiziološke funkcije 5 stepeni a maksimalna 20-25 stepeni.
  • Može izdržati i kratkotrajne mrazeve do – 8 stepeni.

Navike i želje potrošača određuju tip i vrstu salate, odnosno, gaji se ono što se može plasirati na tržištu.

Nega rasada i rasađivanje

Proizvodnja rasada traje 4-6 nedelja u zavisnosti od doba godine i uslova. Leti taj period je kraći dok zimi traje oko 6 nedelja. Rasađivanje se vrši u zavisnosti od načina proizvodnje rasada, ako su kocke, one se polažu 1/3 u zemlju.

Zelena salata - © Pixabay

Rasađivanje se vrši na 25X25 cm ili 25X30 cm. Odnosno 14-16 biljaka/m2. Ako se seme seje u kockama, rasadnički period traje duže jer biljci treba više vremena da formira korenov sistem i u tom periodu treba koristiti đubriva koja imaju veći procenat fosfora npr. 15:30:15 ili 10:40:10.


Od formiranja rozete do početka glavičenja trebalo bi upotrebiti đubriva koja imaju nizak sadržaj azota npr. 4:10:40 i u ovoj fazi potreban je i bor. Posle prve berbe idealna formulacija bi bila 20:40:10. Naravno pre zasnivanja zelene salate potrebno je izvršiti analizu zemljišta.

Navodnjavanje

Navodnjavanje u zatvorenom prostoru najčešće se odvija sistemom kap po kap koji je pogodan jer se pored zalivanja vrši i prihranjivanje. Mikrorasprskivači služe da se njima koriguje vazdušna vlaga koja u najvećem delu vegetacije treba da bude 70%.

Zelena salata - © Pixabay


Korišćenjem malč folije sprečava se prodor zemljišnih patogena, održava zemljište čisto od korova, biljka je čistija i samim tim ima veću tržišnu vrednost, pod folijom se čuva vlaga i voda ne dolazi u kontakt sa biljkom. Pored ovih mera nege i zaštita hemijskim sredstvima je nezaobilazna mera.

Autor: Dipl. inž. Ivanović Borko, PSSS Čačak


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica