Tesla je naš, a PKB?!

Tesla je naš, a PKB?!

Nikola Tesla novčanica Foto: Budimir Budo Novović

Da li zbog letnje pregrejanosti ili neodoljive potrebe svekolikog nadgornjavanja ponovo je na društvenim mrežama aktuelizirano staro-novo pitanje: „Čiji je Nikola Tesla“? U toj halabuci gde je odgovor sasvim jasan pored fejsbuk i instagram komentatora umešale su se i provladine medijske pudlice sa svojim „oglodanim“ pričama. Na njih podsećaju, jer naprosto hoće bonus.

Dvojica uvaženih ljudi: kolega Aleksandar Apostolovski iz lista „Politika“ i Stefan Radojković, istoričar, ovu „nedoumicu“ između Hrvata i Srba rešili su na način bez trunke pristrasnosti, nejasnoća i davanja prilika za bilo čija nagvaždanja. „Najveći na svetu, što jeste Nikola Tesla, pripadaju čovečanstvu. Celoj planeti Zemlji, a ne nekim našim međama i uslijanim glavama. Otimanje je počelo kada je postao svetski brend“!

Polemika oko PKB

Još uvek nisu prestale polemike, a puno je i takozvanih „usijanih“ glava, kada je u pitanju Poljoprivredna korporacija Beograd (PKB) koja je 2018. godine prodata kompaniji „Al Dahra“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ni posle skoro četiri godine ne smiruju se komentari i optuživanja države: da li je ovu kompaniju od strateškog interesa za Beograd i Srbiju trebalo prodavati? Još strancima?

Ponovne rasprave rasplamsale su se u drugoj polovini jula posle objavljivanja snimka  na društvenim mrežama iz dela farme PKB sa muznim kravama. Prikazane životinje loše su izgledale i sve je asociralo na veliku nebrigu. Iz sindikalne organizacije kombinata sve su dopunili i sa svojim „saznanjem“ da menadžment PKB planira ukidanje farme što automatski znači i da preko 400 radnika ostaje bez posla.

Pred upravnu zgradu PKB 31. jula okupio se dobar deo beogradske opozicije predvođen SSP u nameri da podigne medijsku pažnju sa dešavanjima u kombinatu. Iako su „debelo“ okasnili sa primedbama vezanim za prodaju ne može im se osporiti interesovanje za ovaj kolektiv. Makar to bilo i u okviru predizborne kampanje.

Nisu opozicionari zaboravili da pitaju šta se desilo sa akcijama radnika i penzionera kombinata kao i neisplaćenim bonusima za menadžment koji je trebao da uzdigne PKB? Ko im je to uskratio i sa kakvim namerama?

Kovanje u zvezde

Među prvima od strane države, koja je prodala PKB, na navedene primedbe reagovao je aktuelni ministar za poljoprivredu Branislav Nedimović. Dve ključne reči su prožimale njegove replike: a to je da je PKB prosle prodaje „procvetao“ i da u odnosu na raniji period podseća na „svemirski brod“.

Posebno je naglasio da su plate zaposlenih za duplo uvećane dok se na oranicama prodatog kombinata beleže „istorijski“ rezultati. Kao primer za tu krupnu reč naveo je ovogodišnji prinos pšenice od 8,4 tone po hektaru, ječma 8,9 tona a uljane repice 4,4 tone. Prinos po kravi u „njihovo vreme“ (najverovatnije Đilasa i ostalih…) bio je 7.300 litara mleka godišnje a danas je 8.400 litara.

Novi vlasnik, prema kazivanju ministra poljoprivrede, za period od kupovine u PKB je uložio u nove investicije 60 miliona evra, od čeka 20 miliona u mehanizaciju. Velika ulaganja su bila u čišćenje zalivne mreže i niza drugih sadržaja i agrarne logistike.


Dug razlog za prodaju

I posle najnovije „revizije“ dolazi se na pitanje šta je bio osnovni motiv prodaje PKB.

Po procenama ljudi od struke, agroekonomista i agroanalitičara dug za jednu kompaniju kapaciteta i značaja koju je imao PKB je „tanak“ i neubedljiv izgovor. Uz sve bezbroj puta je naglašavano da hlebne oranice i vodu za piće Srbija ni pod kakvim uslovima ili pritiscima ne sme ustupati nekom drugom pa makar ga nazivali i „zlatnom kokom“.

Država, odnosno njene kompanije koje stvaraju nove vrednosti i obrću velike pare od „šale“ kao što je to učinio „Telekom –Srbija“ za kupovinu prava prenosa fudbalskih utakmica Premijer lige, po sezoni plaća 100 miliona evra. Za šest sezona, kako predviđa ugovor, ta je suma šet puta veća. Bez ikakve malicioznosti to je šest PKB-a koji su mogli da se doteraju na nivo pomenutog „svemirskog broda“!


Država može sve

U poslednje vreme često se može čuti kako je država loš poslodavac, odnosno vlasnik nekog privrednog društva, preduzeća ili kompanije. Da joj te „igračke“ treba oduzimati iz ruku, jer je u protivnom neuspeh zagarantovan? Ma nemojte mi reći!

Država uz sopstveni autoritet i logistiku može da bude uspešan vlasnik, primera radi u Valjevu je skoro dve godine uz čistu „desetku“ kuvala pivo, a sličnih situacija ima još puno. Ključ je samo da tamo gde je potrebno, određeno vreme, da bude vlasnik. na ključna mesta od organizacije preko menadžmenta postavi proverene profesionalce.


Ako prevagnu „kadrovi“ sa partijskim, odnosno stranačkim knjižicama onda od uspeha nema ništa. Oni što su se istakli u brzom lepljenju ili cepanju protivničkih predizbornih plakata ne mogu valjano da „upravljaju“ ni sobom a kamoli privrednim društvom.

PKB otvorena priča

Dakle, Nikola Tesla je, kako god obrnemo i okrenemo naš. Preciznije Srbin sa svetskim brendom. PKB je nedovršena i nedorečena priča bez obzira na sve tvrdnje predstavnika države kako je njegova prodaja strancima pun pogodak. Nije u pitanju ni krečana, ciglana, cementara ili pivara, već okućnica i svojevrsni mega-špajz Beograda i Srbije. Nisu stranci ograničeni, bez interesa pa i dobrih namera, ali u ovoj priči neko je ponižen. Treba li da kažem ko?!

Ovu kolumnu završiću aforizmom Dragutina Minića Karla koji nedavno objavi: „Strah od vakcine je strah od života“. Ko nije razumeo, loše po njega!

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica