Komorač, mak ili tanka žica – Evo kako da oterate PUŽEVE GOLAĆE

Komorač, mak ili tanka žica – Evo kako da oterate PUŽEVE GOLAĆE

U stakleničko-plasteničkoj proizvodnji povrća i cveća puževi predstavljaju ozbiljan problem i mogu naneti velike štete. Njihova brojnost zavisi od uslova koji vladaju u proizvodnim celinama (staklenici-plastenici). Najštetniji su puževi golaći. Međutim, protiv njih postoje i neke biološke ili hemijske metode pomoću kojih se možete rešiti ovih napasti.

 

Puževi golaći najštetniji - © Pixabay

Puževi golaći se lako preoznaju. Telo im je izduženo i usko bez spoljne ljušture, obavijeno samo sluzastim plaštom. Javljaju se pretežno na skrovitim, mračnim i vlažnim mestima i tu provode dan. Aktivni su početkom večeri i noću. Njihova pojava se najpre uočava po svetlom tragu koji ostavljaju iza sebe, kao i po vidnim štetama koje nanose povrtarskim kulturama (na listovima prave okrugle izgrizline).

Množe se preko celog leta, a svaka ženka polaže i do 500 jaja iz kojih se za 20 dana pojavljuju nove jedinke. Njihovo brojno stanje može biti zaprepašćujuće veliko kao i štete koje nanose. Zato je preko potrebno na vreme se uhvatiti u koštac s problemom i koristiti sva raspoloživa sredstva i znanje kako bi se dobila bitka. U stakleničko-plasteničkoj proizvodnji puževi se suzbijaju preventivno, mehanički, biološkim i hemijskim merama.

3 načina da držite puževe dalje od vaše bašte!

Preventivne mere u staklenicima i plastenicima podrazumevaju redovnu kontrolu vlage korišćenjem ventilatora, redovno provetravanje i primenu sistema za navodnjavanje kap po kap. Ovim sistemom se vlaga direktno usmerava gajenoj biljci i na taj način sprečava njeno širenje po celoj povrini zemljišta čime se izbegava stvaranje povoljnih uslova za boravak puževa.

Puževi golaći najštetniji - © Pixabay

Mehaničke mere podrazumevaju sakupljanje i uništavanje puževa. U tu svrhu na mestima gde se puževi sakupljaju mogu se koristiti crepovi, drvene daščice, navlažene tkanine. Poznato je da puževe privlači pivo, isceđena kora pomorandže, grejpfrut, proklijala pšenica, krompir, isitnjena jabuka. Da bi se zaštitio usev oko leja se posipa kreč, pepeo, strugotina, pesak, so, ljuske od jajeta.


Primećeno je da postavljanje tanke žice oko staklenika ili plastenika povezane sa slabom strujom sprečava pojavu puževa u gajenom usevu. Takođe i postavljanje raznih mehaničkih barijera, bakarnih ili limenih ploča oko leja visine od 15 do 20 centimetara iznad zemlje, pod uslovom da su svi puževi unutar leja prikupljeni neposredno posle postavljanja barijera. Sađenjem oko leja s povrćem biljaka koje odbijaju puževe svojim mirisom poput pelina, komorača, anisa, ruzmarina, belog luka, rena, timijana, maka, sprečava se nastanak šteta na gajenoj kulturi.

Ekstremna poljoprivreda: Na evropskim trpezama puževi i nojevi iz Srbije

Kao biološke mere u zemljama u okruženju za suzbijanje puževa koriste predatorske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita. Prvo ih razmute u vodi, a potom ostave tri do pet sati da bi se aktivirale. Rastvor se koristi u večernjim satima tretiranjem biljaka i zalivaljem zemljišta. Posle njihove primene biljke treba dobro zaliti kako bi nematode dospele duboko u zemljište.


Puževi golaći najštetniji - © Pixabay

Hemijske mere podrazumevaju upotrebu preparata limacida i moluskocida kao što su Arion (5 g peleta po m2), Gardene (5 g peleta po m2), Pužomor pelete, Mesurol granulat (30-50 g po m2). Nakon njihove primene 20 dana ne obrađivati zemljište. Pelete i granulate treba postavljati u popodnevnim satima i pri tome voditi računa da preparat ne padne na gajenu biljku. Rasturanje preparata se obavlja između redova. Treba povesti računa da upotreba zatrovanih mamaka limicida i moluskocida prouzrokuje zagađenja zemljišta i vode, a samim tim i uginuća organizama koji tamo žive.


U organskoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa koriste se pelete gvožđe (III) fosfata. Proizvod je neotrovan. Nakon ishrane peletama gvožđa puževi prestaju s ishranom i postepeno dehidriraju. Pelete se postavljaju u posude kao mamci, tako da nisu u direktnom kontaktu ni sa biljkom ni sa zemljištem i ne predstavljaju direktnu opasnost za ptice i kućne ljubimce.

Autor: Dipl. inž. Lidija Vulović

PSSS “Kragujevac”

Tekst je originalno objavljen u časopisu Poljoprivrednik

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica