Bavanište je mesto u južnom Banatu, na teritoriji opštine Kovin koja pripada južnobanatskom okrugu Vojvodine. Prema popisu iz 2011. godine, u Bavaništu živi 5820 stanovnika. Osnovna privredna grana je poljoprivreda, a najvažnija delatnost je ratarska proizvodnja, uključujući i uzgoj lekovitog bilja među kojem je i kamilica.
Možda vas zanima
U Bavaništu smo o proizvodnje ove lekovite biljke razgovarali sa Tomislavom, koji pored kamilice, gaji paradajz, papriku i mladi krompir.
Za kamilicu kaže da je znatno isplativija od uzgoja kukuruza i pšenice. Ipak, potrebna su i veća ulaganja, pogotovo kada je reč o radnoj snazi.
Kamilica se seje kao pšenica
Kamilica nije višegodišnja biljka, već se seje svake godine. ,,Setva je u septembru, između Male Gospojine i Velike Gospojine. Seje se kao pšenica, prvo se gazi sa traktorima, točak do točka, a onda se seje sa sejalicom za žito. Nema zatrpavanja”.
Tomislav kaže da seme nabavlja od lokalnih proizvođača, a da prinos zavisi od godine. ,,Bere se samo cvet. Posle ide u sušaru i onda na dorađivanje.”, dodao je on. Na ovaj način, Tomislav dobija oko 2000kg obranog cveta. I ističe da je bolje gajiti kamilicu krupnijeg cveta.
Ova lekovita biljka svoju primenu je našla u čajevima, kozmetici, lekovima i kao takva zaista je isplativa.
PRIRODNA ZAŠTITA BILJAKA: Čaj od kamilice SPREČAVA gljivice
Uzgoj kamilice – šta treba znati
Kamilica se prvi put bere krajem aprila ili tokom maja, kada su cvetovi najkrupniji i sadrže najveću količinu etarskog ulja. Iako može cvetati tokom cele godine, upravo prolećna berba daje najkvalitetniji prinos.
Optimalan trenutak za žetvu je kada je oko 70% cvetnih glavica zrelo. Berba se obavlja rano ujutru, dok je još sveže, jer toplota brzo pogoršava kvalitet cveta. Uobičajen razmak između berbi je 4–5 dana, a prinos u narednim berbama je manji.
Od hektara pod kamilicom se može dobiti oko 3.500 kilograma svežih, odnosno 400 do 700 kilograma suvih cvetova. Za proizvodnju etarskog ulja koristi se cvet u punom cvetanju, a prinos ulja iznosi 0,3 do 0,5 kg po hektaru.
Kako da gajenje bosiljka na njivi i u saksiji bude lako
Najvredniji deo biljke je cvet, pri čemu se klasifikuje po dužini peteljke. Čiste glavice bez peteljki su najkvalitetnije, dok one sa dužom peteljkom spadaju u nižu klasu i uglavnom se koriste za destilaciju.
Najbolje uspeva u umerenoj klimi, pri temperaturama od 20 do 25 stepeni, ali klija već na 6 stepeni. Dobro podnosi sušu, mada u fazi klijanja traži svetlost i vlagu. Ne odgovaraju joj rastresita, krečnjačka tla, dok na plodnim, neutralnim ili blago alkalnim zemljištima daje najbolji prinos.
Potrebno je 3 do 4 kg semena po hektaru, koje se često meša sa neutralnim nosačem da bi se ravnomerno rasporedilo. Seme ne sme biti prekriveno zemljom i obavezno se valja nakon setve. Setva se obavlja do februara, ili u septembru. Seme ostaje klijavo dve do tri godine.
U proleće je važno obaviti prihranu, prilagođenu potrebama useva i prethodnoj primeni đubriva. Nakon berbe, kamilica može da se regeneriše ako se preostale biljke ostave da prirodno bace seme, a parcela se obavi teškom drljačom.
Ipak, gajenje kamilice u istoj monokulturi tokom više godina smanjuje prinos i kvalitet, pa se preporučuje plodored, sa žitima ili krompirom kao dobrim predusevima.
Komentari