Kamilica pomaže u prevenciji poleganja rasada i dezinfikuje seme: Saznajte recepte

Kamilica pomaže u prevenciji poleganja rasada i dezinfikuje seme: Saznajte recepte

Lekovita svojstva kamilice dobro su poznata svima, ali ova biljka se pokazala veoma delotvornom za još jednu svrhu. U pitanju je zdravlje biljaka. Kamilica je veoma učinkovita kada se primenjuje u organskoj proizvodnji za pripremu prirodnih preparata. O ovoj temi smo razgovarali sa dr Vladimirom Filipovićem, višim naučnim saradnikom u Institutu za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ i Nacionalnom udruženju za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica.

KamilicaFoto:Pixabay

Kamilica se kao biljni pripravak najčešće koristi u formi čaja

Kako kaže ovaj stručnjak, kamilica je jedna od najkorišćenijih lekovitih biljaka. Njena lekovitost je od davnina poznata, pa je kao takva prisutna u skoro svakom domaćinstvu. Zbog prisustva velikog broja lekovitih materija, gaji se već dugi niz godina. Raduje činjenica da je i samonikla na velikom broju terena počela polako da se „vraća“.

„Što se tiče upotrebe kamilice kao biljnog pripravka, najčešće se koristi čaj od kamilice. Isto tako se može koristiti i kao čorba (uvarak) ali i kao fermentisani ekstrakt. Razlika između ovih biljnih pripravaka je u njihovoj pripremi“ istakao je Filipović za AGROmedia portal.

On ističe da se čaj spravlja od svežih (bolja varijanta!) ili suvih delova biljke koji se preliju ključalom vodom i čaj se ostavi da odstoji oko 20 minuta. Potom se procedi i ohladi i u zavisnosti od upotrebljene vrste odmah koristi ili se razredi sa vodom (najpoželjnija kišnica ili odstajala bunarska voda) i koristi.

Uvarak (čorba) se priprema tako što se usitnjeni delovi biljke preliju hladnom vodom i ostave 24 časa. Posle toga čorba se kuva 15-30 minuta, zatim se ohladi, procedi i tečnost – čorba koristi za tretiranje (prskanje – najčešće razređena). Fermentisani ekstrakt nastaje kada se sveži (najbolje) ili suvi biljni delovi preliju hladnom vodom i ostave napolju sve dok ne započne vrenje. Masa se u toku 7-12 dana povremeno meša. Fermenatacija je završena kada biljni delovi padnu na dno posude, a tečnost izbistri. Ekstrakt se obavezno pre tretiranja biljaka razređuje vodom (najčešće je to odnos jedan deo ekstrakta i 10(20, 50) delova vode)“, ističe naš sagovrnik za ovu temu.

Čaj od kamilice je “kupka” za seme koje napadaju gljivice i bakterije

Dodaje da ove pripravke najviše koriste organski proizvođači, u tome ne zaostaju ni biodinamički proizvođači, a u poslednje vreme sve je veći broj onih koji se bave proizvodnjom bilja primenjujući biljne pripravke i u urbanoj poljoprivredi, uglavnom ih koristeći u takozvanim. „urbanim baštama“.

On odgovara na pitanje zašto je koristan čaj od kamlice koji se upotrebljava kao pripravak u lečenju i dezinfekciji semena i zemljišta?

„Čaj je koristan kao kupka za seme, naročito za seme koje „napadaju“ gljivice i bakterije. Seme se ostavlja u čaju deset minuta i potom seje ili suši za kasniju upotrebu“, objašnjava Filpović ovaj proces.

Čaj se, tvrdi on,  može koristiti u razređenoj formi, obično jedan deo čaja i pet delova odstajale vode ili kišnice. Takav pripravak se može koristiti u zaštićenom prostoru (plasteniku, stakleniku ili toplim lejama) za zalivanje zemljišta, pre i nakon setve semena za rasad i za zalivanje rasada i sadnica, sa podjednako delotvornim rezultatima.


Čaj od kamiliceFoto:Pixabay

Ističe da je ovaj postupak potrebno ponoviti više puta, obično se zalivanje obavlja jednom u toku nedelje. Tretman čajem se može obaviti i u takozvanim hladnim lejama, kao i na otvorenom i to uglavnom u proizvodnji povrća i začinskog bilja. Ovo je jedna od jeftinijih varijanti dezinfekcije zemljišta a pritom predstavlja ekološku metodu, koja nije štetna za životnu sredinu.

Pripravci od kamilice delotvorni protiv najopasnije bolesti proizvodnje rasada

On takođe odgovara na pitanje protiv kojih bolesti i štetočina su delotvorni pripravci na bazi cveta od kamilice?

„Najčešće se koriste u prevenciji pojave gljiva koje uzrokuju takozvano poleganje rasada što je najopasnija bolest pri proizvodnji istog. Nažalost najveći broj vrsta koje se gaje preko rasada imaju ovaj problem. Pojava poleganja je najčešći uzročnik propadanja rasada, ovu pojavu izaziva nekoliko parazitnih gljivica koje borave u zemljištu (Pythium debarianum, Fusarium spp, Sclerotinia spp, Phytophtora spp, Rhizoctonia solani). Često se u takvim uslovima pojave i ostale gljive kao što su: Aspergillus spp., Alternaria spp., Rhizoctonia spp i druge. Gljive se prenose putem zaraženog semena i biljnih ostataka“, ističe dr Vladimir Filipović.


Zajedno sa maslačkom kamilica smanjuje fuzarijum paradajza

Za kraj on navodi da je najveća efikasnost primene primećena kod plodovitog povrća kao što su lubenice, krastavci, dinje, ali i kod paprike i paradajza. Na primer kod paradajza može smanjiti zajedno sa maslačkom pojavu bolesti fuzarijuma paradajza (Fusarium oxysporum sp. lycopersici).

Takođe je preporučljivo u organskoj proizvodnji da se pre setve seme gorenavedenih vrsta tretira nekim od pripravaka na bazi kamilice.


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica