Održan 14. Zimski seminar farmera na Tari

Održan 14. Zimski seminar farmera na Tari

Voja Malešev, predsednik kluba 100P+ svečano je otvorio 14. zimski seminar farmera na Tari. Na otvaranju su prisustvovali i državni sekretar za poljoprivredu Velimir Stanojević i pokrajinski sekretar Vuk Radojević.

 14. zimski seminar farmera na Tari u organizaciji kluba 100p+ otvorio je predsednik ovog udruženja Voja Malešev. Poljoprivrednici su imali priliku da međusobno razmenjuju iskustva, ali i da nauče nove stvari od eksperata iz struke.

Kao i svake godine ovde je veliki broj firmi koje su došle da ponude paletu svojih proizvoda. Tu je i veliki broj profesora koji su došli ovde da nas edukuju, da nam ukažu na propuste koje smo imali u prethodnoj proizvodnoj godini“ rekao je Voja Malešev, predsednik kluba 100P+.

Seminar na Tari © Agromedia

„Mislim da je ovaj 14. seminar bolji nego prethodni i meni se čini kvalitetniji, da li zato što smo svi u ovom problemu udruženi, ima dosta kvalitetnih razgovora. Predavanja su uvek kvalitetna, uvek dolaze pravi ljudi koji nama pomažu da kada se vratimo svojim kućama uradimo nešto bolje na svojoj zemlji“, rekao je za Agromediju poljoprivrednik Vladimir Lazarov.

Usevi u dobrom stanju najavljuju dobru žetvu

„Mi iz čitave Vojvodine se poznajemo i ovde možemo da razmenimo iskustva“, rekao je poljoprivrednik Stipan Šarčević

Subvencije, odnosno bespovratna novčana sredstva koje pokrajina opredeljuje, usmerena su isključivo na poljoprivredna gazdinstva, rekao je Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, Vuk Radojević. A mi smo se pitali da li on smatra da su ta sredstva dovoljno velika?


„Kada govorimo o podsticajima po hektaru, smatram da je neophodno otvoriti javnu debatu na tu temu, da li je to adekvatan vid podrške poljoprivrednicima u Srbiji? Da li bi trebalo i dalje insistirati na uvećanju bespovratnih sredstava po hektaru, ili bi trebalo osmisliti nove modele finansiranja poljoprivrednih gazdinstava? Verujem da ima efikasnijih modela, da model direktnog plaćanja po hektaru nije najbolji i rezultati iz prethodnog perioda, siguran sam da idu u tom pravcu. Istovremeno, ako poredimo sa iskustvom ljudi u Evropskoj uniji, možemo izvući neke zaključke, u mnogim zemljama se vode polemike na tu temu“, rekao je pokrajinski sekretar za poljoprivredu Vuk Radojević.

Pokrajinski sekretar Vuk Radojević © Agromedia

Predsednik kluba poljoprivrednika 100P+, Voja Malešev kaže da sa tim novcem koji je na raspolaganju poljoprivrednicima, ne može da se uradi ništa.


„Subvencije su 4000 dinara po hektaru i visina hektara koje možete da prijavite za te subvencije je 20. 80.000 dinara za jedno komercijalno porodično gazdinstvo, koje ima više od 20 hektara su zanemarljiva sredstva. Dok je bilo 12 i 14.000 dinara po hektaru, do 100 hektara, sa tim novcem ste mogli nešto i da uradite“, rekao je on.

Koji su ciljevi i zadaci obrade zemljišta


Subvencije u zemljama Evropske unije su svakako veće, a dosta proizvoda njihovih poljoprivrednika naša zemlja uvozi. Prošle godine suša je ugrozila kako prinose, tako i prihode naših poljoprivrednika.

„Svima je teško, prošla godina je bila katastrofalna. Sreća, suncokret je dobro rodio, imali smo prinos oko 2 tone u proseku, 2100 po lancu. Pšenica, odnosu na to kako je izgledala na početku, još je i dobro rodila, oko 4 tone po lancu. Kukuruz je naravno problem, imali smo u proseku 2-2,6 tone po lancu, što je nedovoljno da pokrije sve te troškovem ove godine ćemo gledati da nekako preživimo do pšenice. Investicije smanjujemo na minimum i čekamo novu žetvu i nove neke šanse“, kaže poljoprivrednik Lazarov Vladimir.

Seminar na Tari © Agromedia

Ako bude i ova godina kao prethodna, i ostane ovaj nivo cena, onda će ljudi imati baš ozbiljne probleme. Sada su već mnogi u problemu, definitivno je u celoj Srbiji bio pobačaj i mislim da ćemo u ovu godinu ući zbog besparice sa mnogo manje tehnologije“, rekao je za Agromediju poljoprivrednik Kobilarov Žarko.

Saznajte sve o gajenju heljde

Pitali smo državnog sekretara za poljoprivredu, gospodina Velimira Stanojevića koliko će novca za poljoprivredu biti izdvojeno u 2018 godini?

„Ono što je bila namera Ministarstva poljoprivrede u prethodnih godinu i po dana jeste da budžet iz prethodne godine uvek bude veći. Agrarni budžet u 2016. godini bio je veći u odnosu na 2015. godinu za nekih 8-9 odsto, a da je sada u odnosu na 2017. godinu veći negde oko 13 odsto. Sam podatak da će preko uprave za agrarno plaćanje kroz direktne mere, kroz mere ruralnog razvoja biti plasirano preko 30 milijardi dinara, što je takođe značajno više. ove godine imamo ono što smo godinama očekivali, poseban uspeh ministra i njegovog tima jeste da smo konačno otkočili to što se zove IPARD. Čitave ove godine će biti sedam javnih poziva, negde oko 48 miliona evra biće na raspolaganju“, rekao je državni sekretar za poljoprivredu Velimir Stanojević.   

„Mi poljoprivrednici smatramo da se dosta sporo kreće taj napredak“, rekao je Voja Malešev.

Kada prihraniti ozime žitarice

Ovo je bila retka prilika da se poljoprivrednicima pored bogatog edukativnog sadržaja omogući i debata sa političarima. Koliko su otvoreni dijalozi imali učinka, vreme će pokazati. A do tada poljoprivrednici mogu da upotrebe novo-stečena znanja sa seminara u svojoj proizvodnji, pa će bar nešto sigurno biti bolje.

Sagovornici:

Voja Malešev, predsednik kluba poljoprivrednika 100P+

Velimir Stanojević, državni sekretar za poljoprivredu

Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu

Poljoprivrednici: Stipan Šarčević, Vladimir Lazarov, Žarko Kobilarov

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica