Ove hibride crnog luka seje pola Srbije! Evo zašto su najbolji!

Ove hibride crnog luka seje pola Srbije! Evo zašto su najbolji!

Firma Bejo Zaden je najveći svetski proizvođač luka iz direktne setve. Bejo puno ulaže u oplemenjivanje luka i u svom protfoliju ima preko 200 različitih hibrida, među kojima su i lukovi sa žutom, belom i crvenom ljuskom, posebno pogodni za različite klimatske uslove.

Bejo Zaden je dominantna kuća u Vojvodini kada je reč o semenu crnog luka i direktnoj setvi, pogotovo kod profesionalnih povrtara, a kako navodi Zoran Puača, direktor kompanije Arum, najpoznatiji njihovi hibridi, koji zauzimaju preko 60% ukupne površine pod lukom, su Crockett, Legend, Orlenda i Moondance.

Ove hibride gaji i veliki broj naših proizvođača u Srbiji, a njih karakterišu vrhunske osobine.

Crockett je naš najprodavaniji hibrid. Radi se o američko-italijanskoj genetici, srednje-ranom hibridu. U našim agroekološkim uslovima završava vegetaciju za 170-175 dana, u zavisnosti od godine. Ima izuzetno moćan korenov sistem. Lisna masa je bujna i tamno zelene boje, presvučena voštanom prevlakom. Zbog jako dobre voštane prevlake, ovo je sorta crnog luka koja jako dobro podnosi primenu herbicida, pa samim tim nema zastoja vegetacije u porastu”, kaže Milanko Gajić, iz kompanije Arum.

Što se tiče karakteristika hibrida Crockett, kako Milanko navodi, reč je o klasičnom skladištaru koji je pogodan za mašinsko vađenje. Namenjen je za dugo čuvanje, a njegova prodaja je u martu-aprilu naredne godine.

Ove hibride crnog luka seje pola Srbije! Evo zašto su najbolji!-© Agromedia

Crockett ne trpi pregust sklop, neadekvatnu agrotehniku, loše đubrenje i lošu zaštitu. Takav tretman ubrzava njegovo sazrevanje, zbog čega glavica ostaje sitna kod nekih proizvođača.

Legend je hibrid, opet klasičan skladištar, koji u našim agroekološkim uslovima završava vegetaciju za oko 175 dana. Odlikuje se moćnim korenovim sistemom, ali malo slabijom voštanom prevlakom. To znači da bi proizvođači morali da budu malo obazrivi prema primeni herbicida da bi dobili dobar luk, kako se ne bi zbog prevelike doze herbicida zaustavljao luk na 2 nedelje”, objašnjava nam Milanko.

Prema njegovim rečima, što se tiče skladišnih sposobnosti, Legend je crni luk koji se ne prodaje u jesen kada stižu svi lukovi. Reč je o luku koji daje ekstra profit u martu-aprilu sledeće godine. Radi se o tipičnoj špansko-italijanskoj genetici, pogodnoj za mašinsko vađenje. Boja ljuske je fenomenalna, a sama glavica je tvrda. Legend daje izuzetno visoke prinose za luk koji je namenjen za skladištenje, a koji se kreću oko 85-100 tona.


Orlenda je još jedna hibridna sorta iz portfolija kompanije Arum, a reč je o kasnoj sorti koja ima vegetaciju oko 180-190 dana. Ova sorta je namenjena proizvođačima koji nemaju kompletnu opremu za navodnjavanje i ne mogu luk da navodnjavaju na svakih 2-3 dana. Reč je o crnom luku koji ima malo svetliju boju lista, ali izuzetno bujnu lisnu masu. Kako Milanko navodi, preporučuje se proizvođačima koji imaju malo višlje terene i koji ne mogu da se potpuno posvete proizvodnji luka.

Orlenda je hibrid koji daje prinose i preko 100 tona.

Ove hibride crnog luka seje pola Srbije! Evo zašto su najbolji!-© Agromedia


„Kome treba pravi trkač, na duge staze sa visokim prinosom – to je Orlenda. Ovaj hibrid je pogodan za mašinsko vađenje, a može da se čuva do kraja januara, početak februara i radi se o luku koji je lepo obučen”, navodi Milanko.

On ističe da proizvođači prave grešku kod vađenja ovog luka. On bi trebalo da se vadi malo ranije u toku dana, jer se radi o malo mekšem luku, koji ne trpi povrede, a koje utiču i na dužinu perioda skladištenja.


Naš proizvođač iz firme OZZ Despotovo-Pivnice gaji upravo neke od ovih sorti crnog luka i veoma je zadovoljan njihovim prinosom i kvalitetom.

„Mi upravo skladištimo sortu Crockett i prošli smo prinos oko 75-80 tona po hektaru na ovoj parceli. Kod nas su uglavnom zastupljeni Bejo Zaden hibridi, kao što su od prolećnog luka Crockett, Legend i Redwing, a od ozimog luka je uglavnom Element. Saradnjom sa firmom Bejo Zaden smo veoma zadovoljni i postižemo vrhunske prinose – preko 70-80 tona po hektaru”, zaključuje Bogdan Vlaović iz Despotova.

Sagovornici:
Zoran Puača, direktor kompanije Arum
Milanko Gajić, kompanija Arum
Bogdan Vlaović, Despotovo

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica