Bagremova paša u valjevskom kraju ove godine gotovo da nije ni postojala. Hladno proleće, kasni mrazevi i učestale padavine tokom cvetanja ove medonosne biljke ostavili su košnice prazne, a pčelare bez prinosa. Nakon masovnijeg uginuća pčelinjih društava tokom protekle zime, što je mnoge pčelare dovelo u tešku situaciju, izostanak bagremove paše predstavlja novi ozbiljan udarac za pčelarstvo.
Prazniji ramovi, prema najavama, mogli bi dovesti i do rasta cene bagremovog meda, budući da je reč o najtraženijoj vrsti meda.
Možda vas zanima
‘’Godina je katastrofalno loša. Mislim da se ne pamti ovako slaba paša. Košnice su na nekim mestima čak praznije nego što su bile pre paše. Najveći problem bili su jutarnji mrazevi i hladno vreme tokom cvetanja. Prosečan prinos je zanemarljiv, a na velikom broju lokacija meda nema uopšte”, kaže Nebojša Jevremović, predsednik Udruženja pčelara Valjevo.
Pčelar Bojan Pantelić, čiji se pčelinjak nalazi u selu Sirdija kod Osečine, prošle godine je sa 12 košnica izvrcao 185 kilograma bagremovog meda. Nakon potpunog uginuća pčela tokom avgusta i septembra, ove godine je nabavio tri nova društva.
Alarmantno stanje u pčelarstvu: košnice širom Srbije ostaju PRAZNE!
”Bagremova paša je generalno bila loša zbog kasnih mrazeva, a kada su pčele trebalo da poentiraju – počele su kiše i zahladilo je. Mislim da su napunile jedan nastavak, drugi sam skinuo, ali verovatno je prazan. Još nisam vadio med, čekam da se skroz zatvori. Nije mi bitna količina, važan mi je kvalitet”, navodi Pantelić.
Slično je i u drugim krajevima Srbije. I na obroncima Homoljskih planina pčele su sakupile znatno manje bagremovog slatkog nektara nego prethodnih godina.
”Ovo je definitivno najlosija godina koju pamtimo. Imamo dva pčelinjaka sa 150 košnica. Na lokaciji gde se nalazi veći broj pčelinjih društava, bagrem nije izmrzao,tako da imamo određenu količinu meda.Na drugom pčelinjaku sav bagrem je izmrzao,tako da nema meda ni za pčele”, kaže Isidora Ilić, čija se porodica već dugi niz godina bavi pčelarstvom.
Predsednik valjevskih pčelara upozorava da će mnogi pčelari čak morati da prihranjuju društva, što nije uobičajeno nakon bagremove paše, jedne od najvažnijih u sezoni. Kako kaže, tamo gde je bilo nešto voćne paše u aprilu, društva su donekle ojačala, ali ako se loša sezona nastavi – moraće da se hrane.
Jevremović ukazuje i na ozbiljan problem u prodaji meda, jer je poslednjih godina, a posebno u poslednje dve, na srpskom tržištu prisutan snažan upliv falsifikovanog meda iz uvoza. Takav med, često veštačkog porekla, pod oznakom “med” prodaje se po drastično niskim cenama, što je stvorilo veliku pometnju na tržištu.
Zbog toga su, kako kaže Jevremović, mnogi pčelari izbegavali da prodaju svoj med – ne zato što ga nema, već zato što se kvalitetan med nije mogao prodati po odgovarajućoj ceni.
Inače, otkupna cena kilograma bagremovog meda prošle godine pala je na tri do četiri evra, dok je pre samo dve godine bila preko sedam.
”Cena bagremovog meda na malo trenutno se kreće od 1200 do 1500 dinara po kilogramu. Mislim da je 1500 dinara dobra cena za pčelara, ali kada meda nema – onda je žalosno. Ako se situacija sa falsifikatima ne reši, ljudi će i dalje gledati samo šta je jeftinije, a ne da li kupuju kvalitet.
Ako se tržište pročisti, cena će sigurno ići naviše. Po mom mišljenju, cena bi mogla da poraste bar 20 odsto, jer ima dosta meda kod pčelara u zalihama, ali ga većina čuva, čekajući bolje uslove”, zaključuje Nebojša Jevremović, predsednik Udruženja pčelara Valjevo.
Komentari