Pčelari u Kolubarskom okrugu, kao i u drugim krajevima Srbije, suočavaju se sa jednom od najtežih sezona u poslednjoj deceniji. Zimovanje pčela proteklo je uz alarmantne gubitke, a stanje na terenu ukazuje na duboku krizu koja prevazilazi uobičajene izazove u pčelarstvu.
Zimovanje pčela loše, pčelari u problemu
Nizak nivo preživljavanja društava, slabost preživelih kolonija i velike klimatske nestabilnosti ostavili su mnoge pčelare bez ijedne košnice ili u neizvesnosti pred bagremovu pašu. Cene meda su i dalje ispod proizvodne cene, a podrška institucija nedovoljna.
Možda vas zanima
Prema rečima Miška Evtića, predsednika Asocijacije pčelarskih organizacija Mačvanskog, Kolubarskog i Sremskog okruga, u valjevskom kraju zabeleženi su gubici od 30 do čak 70 odsto pčelinjih društava. Pojedini pčelari ostali su bez pelinjiih društava – neki koji su imali preko 100 košnica ostali su bez ijedne. Posebno su pogođeni pčelari koji su selili košnice, jer je na mestima kao što su polja suncokreta dolazilo do pojačane koncentracije varoe i drugih stresova, što je doprinelo većem uginuću.
Ključni problem, po Evtićevom mišljenju, bio je izuzetno rano cvetanje bagrema prošlog proleća – već početkom aprila, što je zahtevalo i pomeranje tretmana protiv varoe. On navodi da je, slučajno, počeo tretman već 25. juna, što se ispostavilo kao pravovremena mera koja mu je omogućila da sačuva pčelinja društva.
”Poslednje tri ili četiri godine bile su veoma teške za pčelare. Kada se saberu troškovi – od lekova i opreme do samog rada – a prinosa nema, ili je minimalan, tada računica više ne postoji. Gubici nisu ograničeni samo na med, već se odnose i na sve ostale proizvode košnice: propolis, vosak, polen… Za pčelara koji od 50 košnica ostane na 10 – to su ogromni gubici”, ističe Evtić.
Pčelari navode, da su brojni su razlozi za ovako veliki procenat gubitaka nakon minule zime – od klimatskih promena, preko primene velikog broja pesticida i herbicida koji dovode do trovanja pčela i uništavanja medonosnih biljaka, do sve manje raznovrsne pčelinje paše. Na većinu uzroka može se uticati, jer smo upravo lošim odnosom prema životnoj sredini došli u ovakvu situaciju.
Alarmantno stanje u pčelarstvu: košnice širom Srbije ostaju PRAZNE!
”Zimovanje pčela na teritoriji opštine Lajkovac proteklo je lošije nego prethodnih godina. Društvo pčelara Lajkovac nema zvanične podatke o broju ili procentu uginulih pčelinjih društava, ali je to svakako veći broj od prihvatljivih 5 do 10 procenata. Iz godine u godinu, gubici se definitivno povećavaju. Lično sam imao 18 gubitaka od 80 zazimljenih društava. Ima kolega pčelara kojima su uginula sva društva”, kaže Predrag Kovačević, pčelara iz Lajkovca i sekretar ovašnjeg Društva pčelara.
On ističe da je sve više pčelara koji se oslanjaju na neproverene informacije sa interneta, udruženja gube podršku lokalne samouprave, dok pojedinci – pčelari – imaju veću podršku.
”Društvo pčelara Lajkovac ima izuzetnu saradnju sa opštinom Lajkovac, ali potrebno je dodatno raditi na podsticanju pčelara da se uključe u rad lokalnih udruženja. Samo zajedničkim radom i edukacijom možemo postići bolje rezultate”, onapominje Kovačević.
Procenat uginuća u Osečini do 30%
Slična situacija je i u Osečini, gde se, prema podacima ovdašnjeg pčelarskog udruženja, procenat uginulih društava kreće do 30 odsto. Najveći procenat uginulih društava registrovan je u selima Donje i Gornje Crniljevo. Dodatni problem predstavlja slabost preostalih društava, koja nisu u stanju da iskoriste predstojeće paše.
‘’Pre svega kod selećih pčelara to je uljana repica, a kod stacionarnih bagrem. Zato su oni više brinu da li će se društva spremiti, a i ako se spreme problem je što je bagrem izmrzao na potezu od Koceljeve pa sve do Osečine. Po rečima iskusnih pčelara u Komiriću je izmrzlo dosta bagrema, ali u i u drugim delovima Osečine gde je dobar deo već izmrzao. Ljudi su još u dilemi da li je bagrem krenuo da cveta ili nije, međutim, čim počne da raste dva milimetra, već tada može da izmrzne – čim ‘’pupoljak pukne’’, kaže Aleksandar Nikolić, predsednik Udruženja pčelara ‘’Pera Jovanović – Komirićanac’’.
Pčelari očekuju izuzetno tešku godinu
Pored gubitaka u pčelinjim društvima, ekonomski pritisak raste zbog niske otkupne cene meda. Na osnovu trenutnog stanja na ternu ovog proleća – po broju košnica, uginućima i slabosti društava, i mrazevima koji su usledili nakon toplog vremena, Nikolić očekuje da će ova godina biti teža od prethodnih.
‘’Ukoliko bude bagrema, malo će se smiriti nervoza, taj strah pčelara od katastrofe. Ali, pčelarstvo je definitivno u velikoj krizi. Mnogi pčelari na teritoriji Osečine nisu ni prodavali med godinama. Ili, ako ga prodaju, prodaju ga po cenama ispod proizvodne cene. Na velikim pčelinjacima med je 3,5 evra po kilogramu, a mi ga prodajemo po 2 evra, 2,5, 3, eventualno 3,3 – to je za bagrem. Što je katastrofa. U suštini, nema zarade. Ljudi koji su profesionalci prinuđeni su da prodaju med po bilo kojoj ceni, jer im treba novac za narednu sezonu. A obzirom na ove najave i na to da je bagrem verovatno izmrzao u većini delova opštine Osečina – očekuje se izuzetno teška godina’’, smatra Aleksandar Nikolić.
Osim sumnje na varou, zvaničnih potvrda niti naučnih dokaza koji je uzrok ovogodišnjih gubitaka pćelinjih društava još uvek nije poznat. U cilju istraživanja uzroka masovnih uginuća pčela u Srbiji i davanja preporuka za sanaciju, pčelarima je sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu upućen poziv da pošalju uzorke pčela radi laboratorijske analize na nozemu.
Komentari