Dabrove brane imaju značajan uticaj na ekosisteme u kojima se nalaze, oblikujući vodotokove, utičući na kvalitet vode i pružajući stanište brojnim vrstama. Ove građevine, koje dabrovi instinktivno grade preko potoka i reka, usporavaju protok vode, povećavaju sedimentaciju i mogu promeniti sastav zagađivača u vodi. Iako se njihovi efekti razlikuju u zavisnosti od geografskog područja, istraživanja pokazuju da dabrove brane često poboljšavaju ekološku ravnotežu i doprinosе očuvanju biodiverziteta.
Dabrovi kao inženjeri prirode
Dabrovi, poznati kao „inženjeri prirode“, grade brane preko potoka kako bi stvorili jezera. Njihove nastambe, smeštene unutar tih brana, dostupne su isključivo kroz podvodne ulaze, što ih štiti od predatora poput medveda i vukova.
Možda vas zanima
Nakon što su nekada bili prekomerno lovljeni, populacija dabrova danas ponovo raste, delom zahvaljujući programima njihovog ponovnog uvođenja. Sada naseljavaju područja u kojima ranije nisu bili prisutni, uključujući Ognjenu zemlju i Arktik.
Dabrovi igraju ključnu ekološku ulogu jer svojim građevinskim poduhvatima utiču na tokove reka i potoka, kvalitet vode i staništa brojnih drugih vrsta. Međutim, uticaj njihovih brana varira u zavisnosti od geografskog područja (bioma), a naučnici još uvek nemaju potpuno razumevanje njihovog efekta na kvalitet vode, sedimentaciju i stanišne uslove u poplavnim ravnicama.
Regenerativna poljoprivreda – PRINCIPI obnove zemljišta i povratka prirodi!
Dabrove brane – šta kaže nauka?
Ekosistemi potoka su složeni, što otežava predviđanje posledica ekoloških promena i poremećaja. Dodatno, efekti dabrovih brana mogu se značajno razlikovati između bioma zbog različitih karakteristika vodotokova.
Istraživači iz Američke agencije za zaštitu životne sredine (EPA) sproveli su obimnu analizu naučnih studija kako bi bolje razumeli uticaj dabrovih brana na vodotokove u različitim biogeografskim regionima. Njihov rad analizirao je 267 recenziranih istraživanja i kvantifikovao efekte dabrovih brana.
Ovakvi pregledi literature sumiraju ključne zaključke dosadašnjih naučnih studija i pomažu u planiranju budućih istraživanja. Ovaj rad pruža naučnicima i ekološkim menadžerima aktuelne informacije o tome kako očuvanje, širenje i ponovno uvođenje dabrova može uticati na vodotokove u različitim delovima sveta.
Analizom naučnih istraživanja utvrđeno je da dabrove brane imaju značajan uticaj na životnu sredinu u svim proučavanim biomima. Njihov efekat na morfologiju vodotokova (oblik i promena rečnih kanala tokom vremena) i hidrologiju (kretanje vode) bio je sličan u različitim geografskim regijama.
Takođe, prisustvo dabrova je generalno poboljšavalo ekološko stanje reka i potoka. Međutim, uticaj na kvalitet vode, kao i na biljni i životinjski svet, zavisio je od geografskog područja.
Konkretno, istraživanja su pokazala da nizvodno od dabrovih brana dolazi do smanjenja nitrata i suspendovanih sedimenata, koji mogu smanjiti prodiranje sunčeve svetlosti do biljaka na dnu vodenih tokova. S druge strane, zagađujuće materije poput metil žive, rastvorenog organskog ugljenika i amonijuma često su bile prisutne u većim koncentracijama.
Dabrove brane uglavnom ne utiču na ukupne nivoe azota i fosfora. Njihov efekat na zagađivače zavisi od ekoloških uslova – poput temperature, osunčanosti, brzine vode i dubine – koji igraju ključnu ulogu u njihovom transportu i razgradnji.
Efekti dabrovih brana na kvalitet vode mogu se menjati u zavisnosti od godišnjeg doba.
Na većim razmerama, dabrove brane usporavaju protok vode i povećavaju sedimentaciju, što može dovesti do taloženja zagađivača u sedimentima uzvodno od brane. Ova područja mogu postati zone visoke koncentracije određenih zagađivača, što predstavlja potencijalni rizik za divlje životinje koje su im izložene.
Kod nekih zagađivača, poput azota, ovo privremeno skladištenje može omogućiti mikrobima da ih pretvore u bezopasne materije kroz proces mikrobne denitrifikacije.
Brane usporavaju vodu, omogućavajući taloženje težih čestica. S vremenom, oluje i poplave mogu oštetiti brane i naneti sediment nizvodno.
Istraživanje je pokazalo da dabrove brane značajno utiču na ekosisteme u kojima se nalaze, što može biti korisno za projekte očuvanja i restauracije vodenih tokova koji uključuju dabrove. Takođe, analiza je otkrila da su uticaji dabrovih brana najčešće proučavani u šumama umerenog pojasa, dok su suvlji i hladniji biomi, u kojima su dabrovi nekada živeli, manje istraženi.
Izvor: EPA
Komentari