Naslov ove kolumne odnosi se prvenstveno na poljoprivrednike. Oni, od kada se za njih zna, govore da su na začelju sa prihodima i drugim benefitima od mukotrpnog rada i skupog ulaganja u skoro svim sektorima proizvodnje. Uvek neki posrednici, otkupljivači, uvoznici ili nezasiti trgovci uzmu koliko im treba a onima koji su stvorili novu vrednost šta ostane. Ovo, ne samo ružno već i drsko pravilo, pokušavali su mnogo puta da promene ali bez uspeha. Proizvođači malina najavljuju da će od ove godine taj „običaj“ u potpunosti ispraviti. Znaće se ko kosi, a ko vodu nosi!?
Lepo je tako nešto čuti. Međutim, oko visokoprofitabilne maline, upravo zbog velikih brojeva, neće izostati još puno godina uvrežene priče, kombinacije i nadmudrivanja. Berači snova, kako malinare nazvaše umetnici, samo u kratkim intervalima trljaće ruke dok im je razočaranje zagarantovano.
Istinski bih voleo da u takvoj proceni grešim, ali se bojim, da će do daljnjega moći da „uživaju“ samo u tuđim uspesima. Bez obzira hoće li za tako nešto imati jak stomak!?
SVE IMA ROK TRAJANJA
Iz Asocijacije proizvođača malina Srbije i Udruženja malinara „Vilamet“ iz epicentra ove voćke u Arilju, ubeđeni su da će situacija od ove godine biti sasvim drugačija. Svi u lancu koji su vezani za malinu su bitni, ali proizvođači moraju imati određenu prednost ako želimo da sačuvamo ovu voćku i izbegnemo opasnost da od lidera u svetu postanemo njeni uvoznici.
Zbog niskih otkupnih cena koje prate svakorazne tenzije pa i neizbežni protesti, oni upozoravaju, da sve veći broj mladih malinara koji treba da postanu nosioci ove proizvodnje, smanjuje ulaganja i razmišlja o nekim drugim poslovima. Ako se to ne zaustavi malina neće biti ni za domaće potrebe a tek ne za izvoz.
Inače, prema prvim procenama ova godina je s obzirom na loše vremekske uslove, pre svega prolećni mraz, različita od predhodnih gde se očekuje znatno manji rod od prosečnog. Podaci sa terena govore čak za polovinu. Ako je za utehu nadaju se dobrom kvalitetu polodova, ali i zadovoljavajućim otkupnim cenama.
Nezvanično, iz pomenute dve asocojacije proizvođača očekuju da otkupna cena bude od 400 do 450 dinara za kilogram malina u gajbici. Sa tom cenom mogli bi da ohrabre sebe za nastavak proizvodnje, ali i delimično da nadoknade loša poslovanja u proteklih nekoliko godina.
U vezi pomenute cene ali i drugih okolnosti malinari bi uskoro trebali da se sastanu sa hladnjačarima i uz medijaciju Ministarstva za poljoprivredu nađu i dogovore najbolje uslove i za jednu i drugu stranu. Od nadležnih inspekcijskih službi očekuje se da kontrolišu regularsnost tržišta a proizvođači i otkupljivači da utvrde cene. To ne sme biti nemoguća misija, jer ako jedna karika u lancu ispadne iz „fer“ igre, svi će se naći u određenim problemima.
„Hladnjačari su uvek do sada govorili da otkupna cena maline zavisi od ponude i tražnje. Evo sada imaju situaciju da je ponuda i u svetu, Evropi i kod nas znatno manja nego prošle godine. Hoće li se ta činjenica pri formiranju cena ignorisati ili prihvatiti kao realnost, odnosno izbeći „cenkanja“ ili neki drugi izgovori ostaje da se vidi. Međutim, sve ima rok trajanja pa, nadam se, i dalja ucenjivanja nas proizvođača. Kome to ne bude jasno neka na vreme traži neki drugi posao i žrtve“ – komentar je Dobrivoja Radovića iz Asocijacije proizvođača maline Srbije.
SAJAM 92.
Lucidni kolega Bogoljub Boca Marjanović iz „Ilustrovane Politike“, svojevremeno je znao da kaže kada hoće nešto dobro da pročita u novinama, sedne pa sam napiše. Ovo podsećanje je zapravo aluzija na nedavno završeni 92. međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu, tokom čijeg trajanja ali i po završetku malo šta je moglo da se pročita, pogleda ili čuje.
Izvinjavam se medijimam sa područja Vojvodine, koji su najverovatnije, na profesionalan ali i zanimljiv način propratili taj prvorazredno značajni događaj za domaći agrar. Lično, zbog zdravstvenih problema, nisam mogao da prisustvujem toj smorti. Međutim, i pored brojnih drugih događaja, od kojih su mnogi bili obična paučina, o sajmu tek po neko slovo. U najmnju ruku-nije fer!
Prvo analiza, pa CENA? Kvalitet mleka odlučuje o premiji od 2026!
Doduše, jedna informacija je popravila raspoloženje a nju je saopštio novi mnistar poljoprivrede. Govoreći o raspisivanju javnih poziva od strane resornog ministarstva, odnosno države čulo se da paori mogu da obuku stajaća odela i upute se u banke.
„Prvo smo raspisali pravilnik o kreditima sa subvencionisanisanom kamatnom stopom, čiji uslovi su najpovoljniji za žene, mlade i sve one koji žive u ruralnimm područjima. Kamatna stopa za te grupe je jedan odsto. To nema nigde na tržištu. Krediti su sa rokom dospeća tri do pet godina i za njih se mogu kupiti mašine, stoka čak i mineralna đubriva. Za tu vrstu kreditne podrške država će izdvojiti više od 20 milijardi dinara“ – poručeno je sa najveće domaće sajamske smotre.
Javni poziv raspisan je za pčele, odnosno pčelare koji su se našli u jako teškoj situaciji zbog prošlogodišnjeg velikog uginuća pčelinjih društava a na spisku su i poljoprivrednici koji se bave tovom. Njima će biti na raspolaganju više od četiri milijarde dinara.
PAZI KOGA BIRAŠ
Posle usmenog zahteva za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora studenti i profesori uz 1.500 potpisa 23. maja predali su Vladi Srbije zvanični zahtev za njihovo organizovanje. Da li je na taj način ispoštovana procedura nema zvanične potvrde, ali ni demantija.
Predstavici vlasti preko medija su odgovorili u Šojićevom stilu: “Polako, sa ti izbori“ dok su nešto određeniji bili koalicioni partneri tvrdeći da je uz stabilnu većinu u Narodnoj Skupštini, bespotrebno razmišljati o bilom kakvim izborima.
Što se tiče poljoprivrednika za njih je interesantan i interaktivan svaki oblik društvenih, ekomonskih i političkih dešavanja. Tačnije, sve ih dotiče i utiče na njihov rad, planove i raspoloženje. I njima je dosta tehničkih, oročenih i sličnih „zimzelenih“ vlada u kojima se resorni ministri menjaju u ritmu koji ne mogu da isprate.
Transparent „Pazi koga biraš“ koji je ovih dana prošetao beogradskimm ulicama i trgovima, ostavilo je utisak, kao da su izbori raspisani. Međutim, dok ne dođe vreme za tako nešto on zvuči poučno i upozoravajuće. Zaista, ako ne pripazimo „koga biramo“ na raspolaganju će nam, sasvim izvesno, biti mogućnost da „uživamo“ više u tuđem nego sopstvenom uspehu.
Da se razumemo, loše je ignorisati tuđi uspeh, posebno, ako je on u javnom, odnosno interesu zajednice i građana. I svaki pojedinačni uspeh je dragocen.Ali, kada je obojen stranačkom pripadnošću, klijantelizmom, trgovinom uticajem, korupcijom i sličnim nečasnim rabotama – to je druga priča.
AKO, VAM ZA OVU KONSTATACIJU BUDE POTREBNO JOŠ POJEDINOSTI, PITAJTE POLJOPRIVREDNIKE!!!
…
Komentari