Jedno od blaga sela kolubarskog kraja ‘’plavo zlato’’ prošle godine rodila je manje nego štoje očekivano, čemu su kumovali prolećni mrazevi, gradonosni oblaci, a potom i veoma dug sušni period sa visokim temperaturama vazduha. Ni cena šljive nije na zadovoljavajućem nivou.
Cena šljive niska, a troškovi izuzetno visoki
Proizvođači kažu da je godina bila teška za voćarstvo, da je priličan deo roda uništen, te da ono što je ostalo, uglavnom je bilo upotrebljivo za industrijsku preradu, dok je malo toga moglo da se koristi za svežu prodaju.
Možda vas zanima
‘’Cena šljive je takođe bila niska, jer je ponuda bila velika, a potražnja slaba. Za industrijsku preradu cena se kretala oko 25-30 dinara po kilogramu, što je nisko u odnosu na troškove proizvodnje. Troškovi su bili izuzetno visoki – hemija, đubrivo, nafta, radna snaga, sve je poskupelo.
Dnevnica radnika iznosila je oko 12.000 dinara, a ipak je bilo teško naći radnu snagu. U nekim trenucima morao sam da otpustim ekipe na pola dana zbog nedostatka posla’’, kaže Dejan Gentić, voćar iz Gole Glave kod Valjeva.
Proizvodnja šljive i dalje glavna u valjevskom kraju – KOJA SORTA je najisplativija?
Lepotica odlična za rakiju
Sa novim zasadima šljivici porodice Gentić prostiru se na površini od četiri hektara, od čega je oko tri hektara u rodu. Uglavnom su to sorte čačanska lepotica i stenlej. ‘’Lepotica’’ je, kako kaže, odlična za rakiju, ali joj je potrebno više vremena da dostigne punu zrelost. Planira da nastavi sa ovim poslom i da ulaže, jer voćarstvo traži dugoročnu posvećenost.
‘’Oko 80 odsto prošlogodišnjeg roda šljive u našem kraju je otišlo u rakiju. Ipak, zanimljivo je da, uprkos velikoj količini prerađene šljive, nije ispečeno više rakije nego prethodnih godina. Velika suša je uticala na to da je plod gubio sokove, što je smanjilo količinu dobijene rakije.
Rakija je kvalitetna, ali je prinos bio manji nego što smo očekivali. Sušenje šljive nije bilo isplativo. Otkupna cena je niska, a troškovi sušenja visoki. Cena suve šljive nije opravdala ulaganja, pa sam odlučio da se ne bavim sušenjem ove sezone’’, navodi Gentić.
Cena suve šljive ne pokriva proizvodne troškove
Sušenjem šljive Vladimir Vuković bavi se od 2009. godine. Na porodičnom gazdinstvu u valjevskom selu Miličinica pod šljivom je oko tri i po hektara čačanske lepotice i stenleja, a plan je da proširi voćnjake. Protekle sezone nabrao je blizu 20 tona, dok je najveći rod bio u 2023. godini, oko 53 tone, što je najbolji rezultat nakon 2013. godine.
‘’Proizvodnja šljive suočava se sa brojnim izazovima na tržištu. Zbog smanjenog broja otkupnih mesta, konkurencija je oslabljena, a otkupne cene nisu stabilne. U prošlim godinama, cena šljive bila je bolja, ali je ove godine znatno opala. Čačansku lepoticu traže destilerije, jer je pogodna za rakiju.
Iako je prvobitno bila namenjena za konzum, poslednjih godina pokazala se kao odlična za proizvodnju rakije. Cena je 2023. godine bila oko 30-35 dinara po kilogramu, dok se za stenlej cena kretala oko 20 dinara po kilogramu”, kaže Vuković.
Iako kapacitet sušare nije veliki, u 2023. godini osušio je od početka avgusta do početka septembra čak 11 tona svežeg ploda. Prema Vukovićevim rečima, cena suve šljive nije bile povoljna i kretala se od 1,10 do 1,20 evra kilogram, što ne pokriva proizvodne troškove. Prema njegovoj kalkulaciji, cena proizvodnje suve šljive treba da bude 1,40 do 1,50 evra po kilogramu da bi bila isplativa.
Komentari