Kako su cene svih inputa drastično skočile, a cena jagode je otišla dole, mnogi voćari u rasinskom kraju preispituju isplativost gajenja ove kulture. Sa druge strane, iako će berba maline ove godine kasniti, proizvođači iz ovog kraja ne mogu se pohvaliti visokim rodom ove voćke.
Cena jagode niska
Berba jagode je već uveliko krenula u rasinskom kraju, a vremenski uslovi su išli na ruku jagodarima i oni su veoma zadovoljni rodom. Nevreme koje je prošle nedelje zadesilo ovaj kraj nije oštetilo ove voćne kulture. Međutim prinos i kvalitet, kažu iz PSSS Kruševac, nije toliko veliki problem, koliko niska otkupna cena jagode.
„Isplativost proizvodnje jagode dovedena je u pitanje, jer je cena inputa ove godina izuzetno porasla, dok je otkupna cena ove voćke niska. Najveći problem je taj što veliki deo jagode odlazi na rusko tržište, a zbog cele ove političke situacije to više nije moguće izvesti tamo“, kaže Momir Nedić iz PSSS Kruševac.
Čak 90 odsto jagode se izvozi na rusko tržište u vrednosti od 13 miliona evra. Trgovina sa Rusijom lako kvarljivog koštičavog i jagodastog voća može biti vrlo rizična, pre svega zbog neizvesnog trajanja transporta. Jagodasto voće ne može da podnese transport koji je duži od 3 – 10 dana zavisno od vrste.
Proizvođač jagode iz okoline Smedereva u telefonskom razgovoru rekao nam je da je izuzetno teško poslati jagodu u Rusiju pre svega zbog dugog putovanja, a i mogućeg zadržavanja kamiona na granici. Iz tog razloga se veći deo ovogodišnjeg roda plasira na domaće tržište po aktulenoj ceni od 100 do 150 dinara u zavisnosti od kvaliteta i krupnoće. Manji zasadi uglavnom daju manje roda, ali zato je plod kvaltetniji i krupniji.
Kvalitet maline ugrožen
Malina je kasnije krenula sa cvetanjem, tako da će se na berbu sačekati tek do druge polovine juna i to za vrste koje su posađene u nižim delovima. Međutim, kvalitet i prinos ove voćke biće pod znakom pitanja kaže Momir iz PSSS Kruševac.
„Problem kod maline je taj što se veći deo naših zasada ne navodnjava, a prošle godine bilo je velike suše tako da nam je dobar deo malinjaka u jako lošem stanju i ne očekujemo neki naročito velik rod. Tereni u rasinskom kraju nisu najpovoljniji za gajenje ovog voća kao što su zemljišta u okolini Arilja i Ivanjice. Mi i inače kaskamo za rodom u odnosu na ove malinarske krajeve, a ove godine će se to posebno osetiti jer u našim zasadima nema dovoljno vode“, kaže Momir Nedić iz PSSS Kruševac.
Prosek u proizvodnji maline u Rasinskom kraju kaže ovaj stručnjak je generalno mali i kreće se u proseku od 3 do 4 tone po hektaru.
Nevreme oštetilo vinovu lozu i povrće
Jako nevreme praćeno gradom koje je pre nekoliko dana zahvatilo neke delove Srbije, pogodilo je i ovaj kraj. Momir Nedić kaže da je bilo dva udara grada, jedan je pogodio oblast oko Aleksandrovca i oštetio vinovu lozu, a drugi je najviše oštetio povrće u trstenićkom kraju.
Komentari