Potencijal uzgajanja kunića neiskorišćen u našoj zemlji

Potencijal uzgajanja kunića neiskorišćen u našoj zemlji

Dok je posao uzgajanja kunića na farmama u Evropi veoma profitabilan, u mnogim krajevima naše zemlje još uvek je nedovoljno razvijen. Malo iz hobija ali i sa željom da porodici obezbedi dodatne prihode, Valjevac Dragan Ćirić na porodičnom gazdinstvu u ubskom selu Pambukovica pre godinu i po dana otvorio je farmu kunića.

Farma kunića © Agromedia

U ovaj posao je ušao na nagovor prijatelja, nakon obilaska sličnih farmi po Vojvodini i prikupljanja informacija o uzgoju kunića.

„Još uvek sam početnik u ovoj proizvodnji. Na gazdinstvu mog dede, koje je jedno vreme bilo zapušteno, obnovio sam pojedine objekte i kada sam se upoznao sa kvalitetom i hranjivošću mesa kunića odlučio sam da gajim francusku rasu ”hajkom”. To je hibridna rasa kunića stvorena u francuskim i mađarskim laboratorijama čije meso se koristi isključivo za ljudsku ishranu” , priča Ćirić.

Najzdravije meso kada su stari između tri i pet meseci

On dodaje da postoje farme koje imaju podni sistem gajenja, a on ih gaji u kavezima sa automatskim pojilicama, hranilicama, izđubravanjem, a takođe uradio je rashladni sistem pomoću saća i vode pošto su osetljivi na klimu.

U jatu je trenutno 18 priplodnih ženki i tri mužjaka, a u ovom momentu na farmi je blizu 150 komada kunića. Mogu da se razmnožavaju svakih 40 dana i ukoliko bi bio pun kapacitet parenja, godišnje bi moglo da bude osam ciklusa.

Međutim, na ovoj farmi ti ciklusi su malo ređi zbog plasmana, jer kako objašnjava Ćirić, meso kunića je najzdravije za ljudsku upotrebu kada su oni stari između tri i pet meseci. Ukoliko prerastu taj period onda se meso prerađuje u kobasicu ili se dimi i nema tu hranjivu vrednost kao mlado meso.

Meso kunića © Agromedia


„Ukoliko sve ovo zaživi plan je da povećam broj ženki na najmanje 100 komada i to bi već bila ozbiljnija priča. Ovo je za sada malo hobi, ali i dodatni prihod. O nekoj velikoj zaradi trenutno ne može da se priča. Nadam se da ću sa većim brojem ženki sve to pokriti, a za sad oni pokrivaju troškove ishrane”, kaže naš sagovornik.

Kako ističe, zadovoljan je trenutnom proizvodnjom bez obzira što je farma od Valjeva udaljena nekih 30 kilometara koje svakoga dana pređe kako bi nahranio životinje.

Nedovoljna informisanost ljudi o kvalitetu mesa kunića

U proteklom periodu na tržište su isključivo plasirali sveže, uređeno meso ili prodavali žive kuniće ukoliko ih neko želi za kućnog ljubimca. Odnedavno su počeli i sa preradom mesa.


„Pravimo kobasice, dimljeno meso, ali je to još u razvoju i najveći plasman je na beogradsko tržište i u manjoj meri u Valjevo. Plasman je jako slab, pogotovu u Valjevu, teško je ljudima objasniti koliko je njihovo meso zdravo i kvalitetno. Najčešći kupci su porodice. Nudio sam meso vlasnicima valjevskih restorana međutim svi su skeptični i plaše se reakcija gostiju i da li će moći da ih prodaju, a davao sam i jednom trgovinskom lancu ali nisu imali neku prodaju”, ispričao nam je Dragan Ćirić.

U narednom periodu namera mu je proširenje proizvodnje, uz moguću izgradnju klanice po ugledu na slične farme u okolini Šapca koje planiraju da meso kunića plasiraju na inostrano tržište.


Komentari (1)

Marko Petrovic

2021-02-02 14:45:37

Svaki dan po 30 km to je 900 km mesecno (ako je u oba pravca). To je 1200 eura za gorivo godisnje. Veliki troska u startu

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica