Bez troškova zagrevanja: VALIPINI – JEFTINIJA alternativa običnom plasteniku

Bez troškova zagrevanja: VALIPINI – JEFTINIJA alternativa običnom plasteniku

Za sve koji žele da gaje povrće tokom cele godine ili se bave rasadničkom proizvodnjom Valipini može da bude jedno od jeftinijih rešenja, posebno ako se uzme u obzir da proizvodnja rasada povrća počinje sve ranije jer povrtari vide veću zaradu u ranim sortama. Šta je Valipini, kako se pravi i koje su prednosti u odnosu na običan plastenik?

 Valipini: jeftinija alternativa plasteniku - © Wikimedia

Ukoliko još uvek nemate plastenik, a planirate da ga kupite, treba razmisliti o svim alternativama pre nego što uđete u investiciju. Čak i ako imate plastenik zaštićen drvećem od jakih severnih vetrova, obezbeđeno navodnjavanje, grejanje plastenika može biti i jeste jedan od najvećih novčanih izdataka, posebno prilikom proizvodnje rasada, koji se ponavlja svake godine. Rešenje može biti Valipini.

Šta je Valipini?

Prosto rečeno, valipini je plastenik ukopan u zemlju. S ozbirom da je u zemlji, a da ona deluje kao odličan izolator to daje duplu korist: kada je hladno unutra je toplo, a kada je napolju toplo unutra je hladovina.

Valipini (Walipini) je indijanska reč i znači „mesto toplote“. Razvijen je pre dvadesetak godina za hladne predele Južne Amerike, a omogućava povrtarima da održe produktivnost tokom cele godine. Mnogo je jeftiniji za izgradnju od plastenika ili staklenika, a omogućava uzgoj biljaka tokom cele godine i NEMA TROŠKOVA ZA ZAGREVANJE.

Za razliku od podruma, Valipini se pravi ukoso, tako da bude okrenut ka jugu, a umesto krova ima površinu pokrivenu providnom folijom ili staklom.

Studiju izvodljivosti i kako se pravi Valipini napravio je Benson institut poljoprivrede iz Amerike. Prema njihovim istraživanjima, debeli zemljani zidovi valipinija apsorbuju toplotu preko dana, a ispuštaju je tokom noći. Poznato je da, što je gušća masa – to se više energije apsorbije, a ako je reč o tamnoj masi kao što je zemlja – ona najbolje apsorbuje toplotu. Valipini je dizajniran tako da hvata što više zimskog sunca, apsorbuje i čuva u masi sunčevu energiju koja se lagano ispušta tokom noći, te i u najhladnijim danima biljke neće biti oštećene mrazom.

Ipak, treba imati na umu da je reč o objektu i, iako je gradnja jednostavna, neophodno je napraviti plan.


Planiranje izgradnje Valipinija

U planu bi trebalo uzeti u obzir nekoliko stvari: tip zemlje gde želite da izgradite valipini, kakvu lokaciju imate na raspolaganju, količinu i način na koji pada kiša na lokaciju.

Na primer, glinena zemlja ima odličan kapacitet da zadržava vodu. Sa druge strane zemlja koja sadrži dosta peska pravi previše drenaže i teško je da se stabilizuje. To će dati odgovor kakav tip gradnje vam je potreban, da li će trebati potpora za zidove ili ne. Takođe, uslovi podloge: ilovača, mulj i druga stanja zemljišta mogu zahtevati posebne tehnike gradnje kako bi obezbedili sigurnost zidova.

Pored toga, količina i način na koji pada kiša na valipini mogu da utiču na tip gradnje. Ako kiša umereno pada, izgradnja kanala oko Valpinija i pokrivanje oboda sa nepropusnim folijama mogu biti dovoljni da zadrže kišu da ne prodre i ne uruši zidove. Ako se dešavaju neprekidni obilni pljuskovi i kiša prodire duboko u zemlju, u tom slučaju će svakako trebati potpore za zidove i rute za preusmeravanje i odvodnjavanje vode.


Kako se pravi Valipini?

Da biste napravili Valipini, potrebno je iskopati rupu dubine do 2.5m, a širine i dužine koja je vama potrebna. Zadnja strana treba da je izdignuta, a prednja niža, tako da formira nagib pod uglom od 39 stepeni, što će omogućiti da sunčevi zraci padaju pod uglom od 90 stepeni. Biljke treba da ubudu na dubini 200-250 cm.

Valipini: jeftinija alternativa plasteniku - © Wikimedia


Krovna površina se prekriva staklenim „prozorima“ ili plastičnom folijom, a ona omogućava zimskom suncu da uđe u to područje i učini ga još toplijim. Mnogi preporučuju pre plastičnu foliju nego staklo jer deluje kao bolji toplotni izolator.

Zidovi unutar Valipinija treba da imaju blagi nagib kako bi, u slučaju ulaska bilo kakve vode, ona mogla da otiče na dno. Često se prave samo-odvodni podovi i kanali za izbacivanje vode. Jednostavno podešavanje poda u smeru malo nizbrdo (kao kod kupatila), a zatim postavljanje cevi za otpuštanje vode dalje od Valipinija može biti rešenje.

S ozbirom da je voda potrebna za zalivanje biljaka, mnogi ljudi koriste krovni prostor Valiipnija da bi obezbedili vodu za zalivanje. Slično načinu na koji se skuplja kišnica iz oluka, kanali oko krova podzemnog plastenika mogu da prosleđuju vodu u kišni rezervoar koji stoji unutar Valipinija.

Komentari (1)

Najdan Miljkovic

2022-03-08 10:28:55

Koji je postupak da dodjem do ugla od 39 stepeni.
Pozdrav

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica