Sokolske planine utočište za stare domaće rase životinja

Sokolske planine utočište za stare domaće rase životinja

Nojeva barka starih srpskih rasa životinja na vrhu Sokolskih planina - © Dejan Davidović / Agromedia

Na preko 900 metara nadmorske visine na Rožnju, vrhu Sokolskih planina, Igor Rabat, doktor veterinarske medicine čuva genetski potencijal starih domaćih vrsta životinja.

Nedaleko od naselja Pecka, nadomak Osečine, na imanju „Sokolske kolibe“ trenutno je svoj dom našlo 80 starih autohotnih domaćih životinja. Kao u Nojevoj barci zajedno žive domaći brdski konj, balkanski magarac, karakačanske ovce, vitoroge i domaće pramenke, kokoške gološijanke, psi, krave buše …

„Najznačajniji objekat u ovom kompleksu, zbog koga je ovo imanje i nastalo, je štala „Arka“ nazvana po Nojevoj barci, koja služi za spas srpskih domaćih rasa životinja. U pitanju su naše domaće autohtone rase koje su na ivici istrebljenja, jer više nisu produktivne ni isplative za gajenje. Sve su to životinje koje su na ovim prostorima živele pre sto ili dvesta godina“, kaže Igor Rabat.

Prema njegovim rečima, to su kasnostasne primitivne životinje, nemaju više interesa za držanje ali zbog kulture i tradicije jednog naroda one se moraju sačuvati od zaborava. „Mnogo je ipak bitniji biološki aspekt jer su one žive banke zdravih gena koji će u budućnosti biti upotrebljeni za opstanak životinja koje se danas gaje“, kaže Rabat.

Prioritet mu je kaže da uveća broj životinja na imanju kako bi sačuvao banku gena, što je bio i osnovni cilj prilikom osnivanja imanja. U planu je da od mleka ovaca, koza i krava na prirodan način nastaju mlečni proizvodi.

Nojeva barka starih srpskih rasa životinja na vrhu Sokolskih planina - © Dejan Davidović / Agromedia

Ovo jedinstveno imanje u Zapadnoj Srbiji sve više privlači ljude iz naše zemlje, ali i Kine, Australije, Amerike. Kako kaže Rabat, gosti žele da se upoznaju sa prirodnim lepotama i istorijskim događajima ovoga kraja.

Posetioci imaju mogućnost da na imanju provedu jedan dan i da vide kako mi ovde živimo, odnosno da osete prirodu, da budu u kontaktu sa životinjama i osete njihov dodir, bliskost … Jednostavno, da provedu jedan dan opušteni i slobodni i da nerazmišljaju o problemima već o lepoti u kojoj se nalaze“, kaže Rabat.


Kako sam kaže, sve to postaje retko ne samo u Srbiji već i u svetu. „Kada posetioci provedu vreme šetajući po planini, kada se upoznaju sa domaćim i divljim životinjama, kada čuju o Soko gradu, Petrinoj steni, putevima srebra koji su prolazili ovde, mnogi kažu da im je ovo bolji odmor nego na planini ili na moru“, navodi naš sagovornik.

Nojeva barka starih srpskih rasa životinja na vrhu Sokolskih planina - © Dejan Davidović / Agromedia

Na imanju je i krčma, pokrivena šindrom, izgrađena po ugledu na planinske kolibe koje su nekada bile ovde. Napravljene su i terase sa kojih prema istoku pogled doseže do pola Srbije odnosno vidi se Avala, Kosmaj, Rudnik, Medvednik, a prema zapadu do polovine Bosne i Hercegovine gde se kao najudaljenija tačka vidi Jahorina.


„Ljudi koji dolaze kod nas traže da kupe proizvode iz ovoga kraja kajmak, sir, mleko, jaja, domaću rakijuUkoliko bi imali bolju putnu infrastrukturu bilo bi i više turista, a oni koji žive u ovom kraju Osečine mogli bi da prodaju svoje proizvode jer je ovo jedno mesto gde bi mogao biti ostvaren kontakt između proizvođača i potrošača“, ističe Igor Rabat.

Nojeva barka starih srpskih rasa životinja na vrhu Sokolskih planina - © Dejan Davidović / Agromedia


Kako kaže, pošto je sve veće interesovanje ljudi da dođu i posete imanje, od čega zavisi i njegovo finansiranje i uzgoj životinja koje su kasnostasne, neproduktivne i od njih apsolutno nema nikakavog finansijskog interesa u smislu proizvodnje bilo kakve hrane, u planu je izgradnja bungalova za smeštaj većeg broga turista, a pored pešačkih tura namerava da organizuje i obilazak ovog kraja na konjima ili biciklima kako bi upotpunio postojeći turistički sadržaj.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica