Najveća zbirka kamena: Ovde se nalazi i čuveni ZMIJSKI kamen sa Maljena

Najveća zbirka kamena: Ovde se nalazi i čuveni ZMIJSKI kamen sa Maljena

Muzej kamena u selu Paštrić - © Dejan Davidović

„Priča o kamenu nije ispričana u Srbiji, a mi u valjevskom kraju i diljem Srbije imamo dosta kamena. To su stene koje su nastajale milionima godina, bilo da su magmatske, sedimentne ili čak one koje su nastale u procesima metamorfoze – takozvane metamorfne stene. Posebno su zanimljive metamorfne stene planine Maljen ali i druge. U kamenom dobu prva kuća je pravljena od kamena, prvo oruđe i oružje nastalo je od kamena, za obračun sa životinjama ljudi su koristili kamen ili oblutak, kameno koplje. Danas je takođe doba kamena jer da nije njega, mi ne bismo imali maltera, kreča, cementa, temelja kuća, on je čak i lekovit…“, ovako počinje priču o kamenu i jedinstvenom Muzeju kamena biolog, istraživač i poljoprivrednik Predrag Peca Petrović.

On je postavku kamena uradio u seoskom ambijentu, mioničkom selu Paštrić, u neposrednoj blizini zaštićenog prirodnog dobra Šalitrene pećine koju su ljudi naseljavali pre 40.000 godina.

„Priča o kamenu nema početka ni kraja. Smatram da vredi ispričati priču o kamenu kako đacima, tako i drugim gostima“, kaže Petrović na čijem se poljoprivredno-turističkom domaćinstvu „Petrović“ može videti mnogo toga od životinja, biljaka, čuti kako u neposrednoj blizini žive slepi miševi.

„Ja sam kao biolog postao ljubomoran jer je veće interesovanje kod ljudi za kamen nego za slepe miševe, živi svet. Ljudi su fascinirani fosilima, raznovrsnošću kamena, mineralima, novim stenama koje su u poslednjih nekoliko godina pronađene, kao što je bejkerit koji je otkriven 2014. godine na Kaoni. Te stene nema nigde u Evropi“, priča Petrović.

Predrag Peca Petrović - © Dejan Davidović

U bogatoj zbirci između ostalog može se videti i jadarit, ali i zmijski kamen sa Maljena. Svake godine ovu zanimljivu zbirku obiđe između dve do tri hiljade turista, među kojima je dosta učenika.

Pored kamena, posetioci mogu uživati i u čajevima jer se ovde nalazi i Kuća čaja.

„Čajevi i biljke u našem kraju su neiskorišćen resurs koji želimo mnogo bolje da predstavimo, da više ne pijemo zeleni i crni čaj, već naše domaće čajeve. O našim čajevima se govori kao o nečemu što treba da uzmemo kada smo bolesni, nisu dovoljno promovisani a sa druge strane imamo ogroman diverzitet ukusa. Imamo voćne čajeve, fenomenalne začinske biljke, mirisne čajeve kao što je čaj od majčine dušice i od divljeg origana a retko ćete sresti osobu koja će reći ‘Evo popiću sa uživanjem jedan domaći čaj’“, smatra biolog Ivana Petrović.

Ivana Petrović - © Dejan Davidović


Prema njenim rečima poslednjih godina sve više ljudi se okreće prirodi, mnogo više se ceni organska proizvodnja, divlje bilje, čajevi i mnogi se okreću alternativnoj medicini.

„Pored toga mislim da je jako bitno i geografsko poreklo, što je reč o netaknutoj prirodi, što se biljke sakupljaju sa nezagađenog područja. U blizini je i Park prirode Ribnica što sve može da se poveže u jednu turističku celinu“, kaže Ivana.

Autor: Dejan Davidović


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica