SVE što niste znali o IPARD programu u Srbiji – Evo šta je potrebno da biste prošli konkurs!

SVE što niste znali o IPARD programu u Srbiji – Evo šta je potrebno da biste prošli konkurs!

Često se govori o potencijalima korišćenja IPARD programa u Srbiji. I dok su neki poljoprivrednici već aktvini korisnici ima i onih koji se još uvek pitaju kako to funkcioniše i koje su njihove obaveze ukoliko budu dobili sredstva iz ovog programa. Iz tog razloga mi smo odlučili da sve o ovom programu saznamo od Eleonore Onć Jovanović iz Poljoprivredne stručne i savetodavne službe.

Trenutno aktuelan program je IPARD 7 koji podrazumeva razvoj seoskog turizma, a mnogima nije jasno kako mogu da konkurišu.

Prema rečima mr Eleonore Onć Jovanović da bi se realizovala proizvodnja prerađevina od poljoprivrednih proizvoda neophodno je tržište, a seoski turizam je način izlaska poljoprivrednika iz finansijske utopije, kao i razmišljanje na koji način bi mogao da iskoristi potencijal IPARD-a 7.

To može da podrazumeva bavljenje ugostiteljstvom, izdavanjem soba ili uslugom turističkog vodiča u svom kraju, što bi samo po sebi bilo dodatni izvor prihoda.

Ove godine je bio prvi javni poziv za konkurisanje za IPARD i meru 7. Interesovanje je bilo toliko veliko, da je poziv produžen do 30. oktobra i ko želi može još uvek da konkuriše. Povraćaj sredstava je u visini od oko 65%, a mogu da ga ostvare fizička lica, preduzetnici, mikro preduzeća koja imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo koje je u vlasništvu podnosioca zahteva.

Podsticaju može da pristupi i neko ko se nije bavio ovom vrstom turizma, nego tek želi da započne biznis.

Da biste konkurisali za IPARD 7 neophodno je da se plate troškovi konsultanske agencije koja će vam pomoći da prikupite sve papire koji su neophodni za konkurs.

„Kako sredstva daje Evropska Unija, tu se ne opraštaju greške i tu mora da bude sve onako kako se traži”, navodi Eleonora.

SVE što niste znali o IPARD programu u Srbiji - Evo šta je potrebno da biste prošli konkurs!-©Agromedia


Ono što je bitno naglasiti je to, da se u investiciju ulazi tek kada se zna da je invensticija odobrena i da će se dobiti podsticajna sredstva. Investicija je minimum 5.000 evra, a maksimalno 300.000 evra. Pod tim se podrazumeva izgradnja objekta, svi građevinski radovi na objektima, opremanje objekata, opremanje infrastrukture kao što su parkići, igrališta, pa čak i izgradnja postrojenja za obnovljivu energiju. Postoji sajt i spisak na šta se povraćaj sredstava odnosi.

Prema Eleonorinom iskustvu, od trenutka podnošenja zahteva, pa do realizacije može da prođe otprilike godinu dana, koliko traje obrada svih primljenih dokumenata.

Eleonora je sa nama podelila i svoje iskustvo koje je imala sa jednim nasleđenim domaćinstvom u našoj zemlji. Reč je o ljudima koji su imali priliku da putuju po svetu i svašta da vide. Prvo su imali želju da podignu mini pivaru. Međutim, pošto je bilo jako teško da je registruju, a u međuvremenu su naučili dobro da prave pivo, napravili su starinsku prostoriju gde se to pivo moglo degustirati.


Kasnije su napravili bazen sa prirodnim prečišćavanjem vode, sa raznim biljakama po njegovom obodu gde su ljudi mogli besplatno da se okupaju, da popiju kafu, itd. Napravili su i sobe sa starinskim nameštajem i kupatilima i počeli su da nude gostima. Prošle godine su imali goste iz inostranstva, a ove godine su bili puni. Naravno da su imali para da ulože na početku, ali trud svakako nije izostao, ispričala nam je Eleonora.

SVE što niste znali o IPARD programu u Srbiji - Evo šta je potrebno da biste prošli konkurs!-© Pixabay


Dakle, ukoliko se već poseduje objekat i sobe, pre nego što se konkuriše za IPARD 7 potrebno je da se uradi kategorizacija soba, a to se obavlja tako što će lokalna samouprava da oformi komisiju i izvrši bodovanje. Za bodovanje je, takođe, potrebno da se ispune određeni uslovi. To zapravo, predstavlja predkorak, koji je neophodan da bi se konkurisalo za IPARD.

Pored kapitala za investiciju i ideje, potrebno je da se objekat nalazi u ruralnom području. To znači da mesto gde se objekat nalazi mora da ima ispod 150.000 stanovnik po kvadratnom kilometru, a postoji i lista u kojoj se navodi koja područja ne spadaju u kategoriju ruralnih.

„Na primer, na teritoriji Beograda ruralna područja su Ovča, Boljevci, dok Surčin nije”, objašnjava nam Eleonora.

Gazdinstvo ne mora da bude u ruralnom području, ali predmet podsticaja, odnosno taj objekat – mora. Takođe, podnosilac zahteva ne sme da ima više od 30 kreveta na teritoriji čitave države.

Kako Eleonora dakhe navodi, tu postoje različite vrste bodovanja, pa ako je u pitanju žena dobija se više bodova ili ako je lice mlađe od 40 godina, takođe se dobijaju dodatni bodovi, što predstavlja vid posticaja za ove kategorije stanovništva.

Sagovornica: mr Eleonora Onć Jovanović

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica