Na obodu Palerma porodica Moretino uzgaja arabiku na otvorenom, a od oko 100 kilograma plodova dobija tek nešto više od 15 kilograma pržene kafe. Iako je proizvodnja još eksperimentalna, ovaj zasad pokazuje kako promena klimatskih uslova otvara prostor za kulture koje su donedavno bile neuobičajene za Mediteran.

Italija je poznata po espresu i dugoj tradiciji prženja kafe, ali sirovinu za omiljeni napitak uglavnom uvozi. Na Siciliji, međutim, već godinama traje pokušaj da se kafa ne samo prži i pije već i uzgaja.
Možda vas zanima
Na porodičnom imanju Moretino, u području San Lorenco ai Koli, na obodu Palerma, biljke arabike rastu na otvorenom. Prva značajnija berba, od oko 30 kilograma plodova, zabeležena je 2021. godine, pa nije reč o sasvim novom poduhvatu, već o dugogodišnjem eksperimentu koji postepeno daje veće prinose.
Prema novijim izveštajima, godišnja berba sada dostiže oko 100 kilograma plodova kafe, od kojih se dobija nešto više od 15 kilograma prženih zrna. To je još daleko od količina potrebnih za širu komercijalnu proizvodnju, ali zasad ima značaj za istraživanje mogućnosti gajenja ove kulture na Siciliji.
Od porodičnog eksperimenta do saradnje sa naučnicima
Priča je počela devedesetih godina prošlog veka, kada je Arturo Moretino posejao seme dobijeno iz Botaničke bašte u Palermu. Biljke su posađene na približno 350 metara nadmorske visine i vremenom su se prilagodile lokalnim uslovima.
Porodica danas sarađuje sa Univerzitetom u Palermu i tamošnjom Botaničkom baštom, istražujući kako se kafa i druge tropske kulture prilagođavaju uslovima na ostrvu. Kako navode na imanju, promene klime doprinele su obilnijim berbama tokom prethodnih godina.
Ipak, uspeh jednog eksperimentalnog zasada ne znači da Sicilija već može da postane veliki proizvođač kafe. Za takav razvoj potrebno je proveriti stabilnost prinosa, troškove proizvodnje i mogućnosti obezbeđivanja vode.
Da li je ovo NAJNEOBIČNIJA kafa ikada? Internet ne prestaje da priča o njoj – evo RECEPTA!
Gde se kafa tradicionalno uzgaja?
Kafa se uglavnom gaji u tropskim i ekvatorijalnim krajevima, gde njenom razvoju pogoduju toplota, odgovarajuća vlažnost i dovoljne količine padavina. Taj prostor često se naziva „pojasom kafe“.
Među važnim zemljama proizvođačima su Brazil, Kolumbija, Peru i Kostarika u Latinskoj Americi, Etiopija, Uganda, Kenija i Tanzanija u Africi, kao i Vijetnam i Indonezija u Aziji.
Arabika se najčešće uzgaja na većim nadmorskim visinama nego robusta, a naročito je cenjena zbog svojih aromatičnih karakteristika.
Prema navodima pokretača sicilijanskog projekta, kafa iz Palerma ima prepoznatljive arome koje podsećaju na suvo grožđe. Porodica Moretino opisuje i note rogača, cvetne mirise i prirodnu slatkoću svog proizvoda.
Eksperimenti i u drugim delovima Evrope
Sicilijanski zasad nije jedini evropski pokušaj gajenja kafe. U Teraziniju, takođe u okolini Palerma, kafa je uzgajana u zaštićenom prostoru.
Eksperimentalni projekti postoje i na jugu Španije, naročito u provinciji Granada, gde se ispituje prilagođavanje biljaka lokalnim uslovima.
Drugačija je situacija na Kanarskim ostrvima, čiji južniji položaj omogućava povoljnije uslove za ovu kulturu. Na Gran Kanariji kafa se uzgaja još od 19. veka.
Manji zasadi postoje i na portugalskim Azorskim ostrvima, gde proizvođači koriste prednosti blage okeanske klime.

Italijani sve više obraćaju pažnju na poreklo kafe
Interesovanje za sicilijansku kafu uklapa se u širi trend traženja proizvoda poznatog porekla i posebnih aromatičnih svojstava.
Italijanska industrija kafe oslanja se pre svega na uvoz neprženih zrna, odnosno zelene kafe, koja se zatim prže i pripremaju za tržište. Lokalni zasad zato donosi drugačiju priču: mogućnost da se čitav put, od biljke do šoljice, odvija u Italiji.
Prema istraživanju agencije AstraRicerche, sprovedenom u saradnji sa brendom Segafredo, kvalitet sirovine važan je za 82,6 odsto ispitanih Italijana. Na aromatična svojstva pažnju obraća 71,8 odsto, dok 51,5 odsto želi da zna poreklo proizvoda i njegov put kroz lanac snabdevanja.
Drugo istraživanje, koje su Italijanski komitet za kafu pri udruženju Unione Italiana Food i organizacija Altroconsumo sproveli među više od 1.200 potrošača, pokazuje da troje od četvoro Italijana redovno pije kafu. Gotovo svaki drugi ispitanik smatra je jednim od simbola italijanske kulture i načina života, uz testeninu.
Među ljubiteljima espresa, 83 odsto pije ga svakodnevno. U kućnoj pripremi moka lončići i aparati sa kapsulama imaju gotovo podjednaku zastupljenost.
Toplija klima otvara mogućnosti, ali voda ostaje izazov
Mogućnost gajenja kafe na novim područjima otvara i pitanje održivosti. Više temperature same po sebi nisu dovoljne za uspešnu proizvodnju, naročito u krajevima koji se suočavaju sa sve izraženijim sezonskim sušama.
Voda je potrebna i za uzgoj i za pojedine postupke prerade plodova. Njena potrošnja zavisi od primenjene tehnologije, dok otpadne vode iz prerade, ukoliko se ne tretiraju pravilno, mogu da opterete lokalne ekosisteme.
Zato će eventualno širenje ove proizvodnje zavisiti i od primene postupaka koji štede vodu i omogućavaju odgovorno upravljanje otpadnim vodama.
Sicilijanska kafa za sada ostaje mali, ali zanimljiv primer promena u poljoprivredi Mediterana. Pokazuje da nove kulture mogu pronaći mesto izvan tradicionalnih područja uzgoja, ali i da svaku takvu mogućnost treba proceniti kroz dostupnost vode, prilagođenost lokalnim uslovima i ekonomsku opravdanost.
Izvor: Euro News


Komentari