Međunarodni dan žena, koji se širom sveta obeležava 8. marta, svake godine odaje priznanje onome što su žene postigle u društvu, politici i ekonomiji. Iako žene predstavljaju okosnicu poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, njihov doprinos često ostaje nevidljiv, a položaj neravnopravan. Danas, više nego ikad, važno je osvetliti njihovu ulogu i podsetiti na važnost ravnopravnosti u ovom ključnom segmentu ekonomije.
Možda vas zanima
Poljoprivreda je ključni sektor srpske ekonomije, sa značajnim udelom u BDP-u, zaposlenosti i izvozu. Pored toga što obezbeđuje hranu i sirovine, ovaj sektor zapošljava veliki broj ljudi, posebno u ruralnim područjima, gde često predstavlja primarni izvor prihoda za domaćinstva.
Porodična poljoprivredna gazdinstva dominiraju, ali njihov broj opada usled kombinacije faktora, uključujući starenje stanovništva, migracije ka urbanim centrima i manju zainteresovanost mlađih generacija za bavljenje poljoprivredom.
Iako žene čine značajan deo radne snage u poljoprivredi Srbije, njihov položaj u sektoru ostaje neravnopravan. One rade podjednako naporno, ali ređe poseduju zemlju, imaju ograničen pristup subvencijama i teže dolaze do odlučujućih uloga u sektoru.
Tradicionalni obrasci vlasništva, ograničen pristup resursima i nedovoljna podrška u programima subvencija onemogućavaju ženama da ostvare pun potencijal u agraru.
U tom smislu, neophodne su ciljane mere koje će omogućiti ženama veći pristup vlasništvu nad zemljom, finansijama i programima edukacije. Povećanje podrške ženama u poljoprivredi može imati dugoročne koristi ne samo za njihovu ekonomsku sigurnost, već i za celokupan razvoj ruralnih područja i poljoprivrednog sektora u Srbiji.
Snažne, hrabre, sa osmehom na licu – OVE žene su PONOS Srbije!
Rodni aspekti u domaćoj poljoprivredi
Da bismo na najbolji način sagledali položaj žena u poljoprivredi, neophodno je osvrnuti se na zvanične podatke.
Učešće žena u vlasništvu i upravljanju gazdinstvima
- Prema podacima iz 2022. godine, 19,5% gazdinstava ima ženu kao nosioca, ali one upravljaju na samo 15,3% gazdinstava. To znači da i kada su formalno vlasnice, često nisu uključene u odlučivanje o ključnim aspektima poslovanja.
- Iako udeo žena među nosiocima gazdinstava beleži rast, razlika u resursima i veličini gazdinstava ostaje značajna. Žene obično raspolažu manjim površinama zemljišta i slabijom infrastrukturom.
- Najveći procenat žena nosilaca gazdinstava nalazi se u regionu Južne i Istočne Srbije (22%), što je povezano sa nepovoljnom demografskom slikom i manjkom muške radne snage zbog migracija.
- Gazdinstva koja vode žene u proseku imaju manje površine zemljišta i stočnog fonda, što ih čini ekonomski slabijima i manje otpornim na tržišne i klimatske rizike.
Žene u poljoprivredi – učešće u radnoj snazi
- 42% osoba koje se bave poljoprivredom su žene, ali one učestvuju sa samo 38% u godišnjim radnim jedinicama, što pokazuje da su angažovane u fleksibilnim ili povremenim oblicima rada.
- Većina žena u poljoprivredi radi na porodičnim gazdinstvima, bez formalnog zaposlenja, što ih često stavlja u nepovoljan ekonomski položaj jer nemaju pristup socijalnim i penzionim pravima.
- Udeo žena u sezonskoj radnoj snazi je nizak (35,9%), dok su u stalnim zaposlenjima na gazdinstvima pravnih lica još ređe prisutne. Ove brojke ukazuju na ograničene mogućnosti za stabilan radni angažman žena u sektoru.
Pristup ženama programima podrške
- Nacionalne strategije i programi ruralnog razvoja prepoznaju rodnu komponentu, ali još uvek nedostaju konkretne mere koje bi olakšale ženama pristup sredstvima i resursima.
- IPARD programi nude pogodnosti ženama, poput dodatnih bodova pri konkurisanju, ali to nije dovoljno za značajnije povećanje broja žena preduzetnica u poljoprivredi.
Podrška ženama u poljoprivredi znači jačanje celokupnog sektora, unapređenje ruralnih zajednica i održiviji razvoj srpske ekonomije.
Izvor: Rodna ravnopravnost, poljoprivreda i ruralni razvoj
Komentari