Osnaživanje položaja žena na selu: Udruženim snagama protiv predrasuda i „tradicionalnih“ nedaća

Osnaživanje položaja žena na selu: Udruženim snagama protiv predrasuda i „tradicionalnih“ nedaća

„Žene su ključ opstanka sela, a jedino osnažene mogu opstati“ kaže Malina Stanojević koja podstiče žene pribojskog kraja da se udružuju, uče, rade i od svog rada zarade.

Udruženje žena „Sačuvajmo selo"Foto:Udruženje žena „Sačuvajmo selo

Predsednica Udruženja žena „Sačuvajmo selo“ iz Priboja Malina Stanojević bila je uspešni projektant i nadzorni organ elektroinstalacija u fabrici FAP, a kada je otišla u penziju nije se zaustavila.

Osnovala je Udruženje žena „Sačuvajmo selo“ i rešila da svoja znanja i elan usmeri na put osnaživanja seoskih žena. Imala je planove i ideje kako da revitalizuje pribojska sela, a za Agromedia portal govori o aktivnostima koje daju rezultate.

„Zavolela sam ovaj kraj i s tugom gledala kako se sve urušava i kako se prazne i grad i sela. Kako deca odlaze, a svetla po selima se gase. Shvatila sam da moram da se angažujem da nam sela ostanu i opstanu, a ne treba mnogo mudrosti da se shvati da su žene ključ. Prvo opstanka, a potom i napretka. Znala sam da su žene strateška supstanca za budućnost”,  kaže Malina (67).

Udruženje žena „Sačuvajmo selo“ bavi se razvojem poljoprivrede i domaće radinosti

Htela je da žene iz Priboja i okolnih sela okupi i objasni im koliko je važno da ono što znaju ne uzimaju kao nešto bogom dano, već da pokažu svetu šta sve mogu i umeju.

„Zato se Udruženje bavi razvojem poljoprivrede i domaće radinosti u funkciji seoskog turizma, očuvanjem tradicije i kulturne baštine, rodnom ravnopravnošću postizanjem veće vidljivosti seoskih žena. Žene od 30 do 70 godina približili smo ovom vremenu kroz obuke za rad na računaru, gajenje povrća u plastenicima, pakovanje i predstavljanje proizvoda i pružanje prilika da od onog što rade mogu i da zarade“, istakla je Malina Stanojević.

Kako kaže, uspeh je što se u rad i aktivnosti Udruženja uključilo više od 100 žena, što su do sada uspeli da preko donacija, grantova i drugih vidova pomoći u selima podele 22 plastenika, 17 mašina kopačica, 14 laptopova, ali je još važnije što na brojnim seminarima i radionicama sve ove žene polako usvajaju nova znanja neophodna za život u ovom vremenu.


U okviru Udruženja podiže se informatička pismenost i uči o reklamiranju proizvoda

Nedavno je počela realizacija projekta „Moj prozor u svet“ (verzija 3,0), koji finansira Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija kao što su finansirali i prethodna dva projekta kojima su žene obučene da koriste kompjuterske alate.

Sada zaokružuju podizanje informatičke pismenosti do obrade fotografija svojih proizvoda, reklamiranja proizvoda na društvenim mrežama i da same organizuju npr. zoom sastanke i druženja između sebe jer ta druženja su jedna od najvažnijih komponenti da se ne osećaju usamljene i ostavljene na milost i nemilost užeg okruženja u seoskim sredinama.

„Cilj projekta je povećanje informatičke pismenosti članica Udruženja žena „Sačuvajmo selo“ Priboj. Osim što usvajaju tehnologiju ovog vremena, polaznice radionica uče da komuniciraju, da se međusobno povezuju, ali i sa sličnim udruženjima, razmenjuju iskustva i na kraju, da koriste nove komunikacije kako bi što bolje plasirale i unovčile svoje proizvode“, naglasila je naša sagovornica.



Udruženje žena „Sačuvajmo selo"Foto:Udruženje žena „Sačuvajmo selo

Malina je dobila brojna priznanja za doprinos razvoju ruralnog ženskog preduzetništva ali joj najviše znači što je uspela u tome da se žene u lokalnoj zajednici osnaže u svakom pogledu. Preko Udruženja je do sada realizovano 22 projekta iz različitih oblasti, a posle svakog se videla jasna razlika u poimanju uloge seoskih žena u društvu i porodici.


Otklonile su mnoge predrasude

„Imponuje kada ste svedok jačanja njihovog samopouzdanja, samopoštovanja i kompetencija u odnosu na ono kada je Udruženje počelo sa radom. Otklonili smo mnoge predrasude koje postoje o njihovim poslovnim dometima i dometima u oblasti stručnog usavršavanja i već se vide dobri i uspešni primeri privređivanja. Naučile su kako se stvaraju nove vrednosti i kako da vrednuju svoj rad, a samim tim i sebe i svoju ulogu za napredak svojih porodica, pa samim tim i sela“, rekla je za naš portal Stanojević.

Ona naglašava da je uz edukaciju važno i umrežavanje ovakvih udruženja širom Srbije.

„Žene su vredne, ali nema dovoljno kadrova za pisanje projekata i apliciranje za donacije. Sa takvim kadrovskim potencijalom često ne uspevamo da dovoljno kvalitetno obradimo prijavnu dokumentaciju iako su nam ideje dobre i sigurno bi bili postignuti odlični rezultati u pogledu osnaživanja položaja žena, smanjenja siromaštva i obezbeđenja prihvatljivih uslova za ostanak i opstanak na selu i na svojim imanjima“, naglasila je naša sagovornica.

Dodaje da kako bi sačuvali i povećali vidljivost svih tradicionalnih običaja i veština seoskih žena svake godine organizuju i manifestaciju Tromeđa bez međa koja će se održati i ove godine i na kojoj okupljaju izvođače i izlagače i promovišu veštine i običaje iz Crne Gore, BIH i Srbije.

Žene prestaju da ćute i trpe

Kada je počinjala, govorili su „teško će ti to ići“, a danas svi hoće da pomognu kad vide rezultate, kada znaju koliko su toga zajedno uradile.

Malina je jako ponosna na još jedan aspekt emancipacije članica Udruženja. Zahvaljujući edukaciji one sada umeju da se zauzmu za sebe i kada se radi o „tradicionalnim“ nedaćama o kojima se na selu ćutalo.


Udruženje žena „Sačuvajmo selo"Foto:Udruženje žena „Sačuvajmo selo

„Ne smeju se zatvarati oči pred nasiljem koje se događa seoskim ženama. To nasilje je često posledica alkoholizma i najčešće nevidljivo. Žene su vaspitavane da ćute i trpe kako za „bruku i sramotu“ ne bi drugi čuli, ali se i to sada menja. Osnaživanje seoskih žena ima mnogo aspekata, pa treba dobro poznavati sve nedaće kako bi se na pravi način pomagalo i išlo napred”, naglasila je osnivačica Udruženja žena „Sačuvajmo selo”.

Zaključuje da rezultata ima jer im je svima cilj da stvarno sačuvaju selo, a da je to velika obaveza svih nas pokazala je i situacija za vreme pandemije gde se videla prednost živih sela i posebno spretnost i spremnost seoskih žena koje su podnele najveći teret.

Naš utisak je da selima širom Srbije treba više ovakvih žena, spremnih da „zagrizu“ tvrd orah predrasuda.

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica