Kavkaska jelka – kraljica među božićnim jelkama u Nemačkoj

Zamislite samo kako bi izgledali božićni i novogodišnji praznici bez okićene jelke, bez ukrasa i sijalica. Jasno je da jelke imaju počasno mesto u proslavi ovih praznika. I dok naše kuće u to vreme imaju miris svežih borovih iglica, Nemci svoje poklone ostavljaju pod drugačijom vrstom četinara. U pitanju je kavkaska jelka, poznata još i kao nordmanska jelka.

 

Kavkaska jelka - © wikimedia.org

Na listi najpopularnijih božićnih jelki u Nemačkoj kavkaska jelka zauzima prvo mesto. Nemci se najčešće odlučuju za ukrašavanje ovog drveta zbog njegovih brojih prednosti, kao što su iglice koje ne opadaju i ne bodu, jer su elastične. Jedini nedostatak kod ove vrste jelki je taj što nema jak miris četinara, ali može da izgleda sveže jako dugo nakon sečenja stabla.

Svaki drugi Nemac kupuje kavkasku jelku

Godišnje se u Nemačkoj proda oko 45 miliona stabala kavkaske jelke, odnosno svaki drugi stanovnik ove zemlje kupi jedno drvo u toku godine. Za razliku od njih, Gruzijaci nisu baš neki ljubitelji ove jelke, iako je ta zemlja njeno prirodno stanište. U Gruziji se ove jelke najviše gaje zbog plodova koji se sakupljaju i prodaju.

Nemci se najčešće odlučuju za ukrašavanje ovog drveta zbog njegovih brojnih prednosti, kao što su iglice koje ne opadaju i ne bodu, jer su elastične.

Da bi do tih plodova došli, oni ponekad moraju da se popnu na stabla visoka i do 60 metara i to bez ikakve zaštite. Mnogi od njih rizikuju svoje živote za prihode koji i nisu tako visoki. Prosečan prihod je oko 2.200 evra godišnje, ali sakupljači zarađuju mnogo manje.

Seme kavkaske jelke potiče iz Gruzije

Ove jelke, koje Nemci koriste kao ukrasno drveće, najčešće se sade u Nemačkoj, ali prirodno su rasprostranjene na planinskom području Kavkaza, najviše u Gruziji, ali i u Jermeniji i Turskoj. U Evropu je doneta u prvoj polovini 19. veka. Na njihovom prirodnom staništu one rastu na nadmorskoj visini od 800 do 2.200 m.

Kavkaska jelka - © wikimedia.org

Nakon brzog rasta u mladosti, stablo godišnje raste oko 50 cm, a da bi jelka dostigla punu visinu, potrebno joj je 20 do 50 godina. Može da živi i do 500 godina, a dobro podnosi i niske temperature do -20 stepeni.

Godišnje se u Nemačkoj proda oko 45 miliona stabala kavkaske jelke, odnosno svaki drugi stanovnik ove zemlje kupi jedno drvo u toku godine.

Naziv Nordmania dobila je po finskom botaničaru Aleksandru Nordmanu, koji ju je prvi otkrio. Latinski naziv Abies nordmanniana potiče od latinske reči abire, koja znači rasti. Ovaj naziv upućuje na velike visine koje ova vrsta može dostići.

Nemci sade jelke u poljima kukuruza i krompira

Usled sve veće potrebe ljudi da u svojoj kući za božićne praznike imaju baš ovu lepoticu, mnogi proizvođači i prodavci sade ovo božićno drvo u njivama kukuruza i krompira.
Kavkaska jelka - © wikimedia.org

Simon Kelan, direktor botaničke bašte u Bonu, ovo smatra uništavanjem plodnog zemljišta na kome bi mogla da se sadi hrana za ljude i životinje. Područja na kojima su zasađene ove jelke vlasnici su ogradili žicom, što onemogućava pristup mnogim životinjama kojima je šuma prirodno stanište.

Pored kavkaskih jelki, Nemci božićne poklone najviše vole da otvaraju i pod granama smreke, a nešto ređe i pod mirisnim borovim iglicama.

Komentari