Nekada su hranile sela, a sada ih gotovo nema

Nekada su hranile sela, a sada ih gotovo nema

Stotinama godina hranile su sela, a nekada bile i mesto dogovaranja i vojevanja za slobodu – vodenice. Stari čuvari srpskog identiteta i tradicije koji polako nestaju. Na reci Srebrenici u selu Stragari porodica Cicić melje brašno na kamenu više od tri veka.

Ja meljem na ovom mlinu verovatno od prvih dana u mladosti. Ovo je tradicionalna vodenica u nasleđu. Znamo da je deda mog čukundede mleo ovde, znamo i da je bila jedna od 68 vodenica u vreme Karađorđa. Ovo je stari kraj i pitanje je kada je tačno nastala“, počeo je svoju priču naš sagovornik, Miroslav Cicić, vodeničar iz sela Stragara.

Vodenica se nalazi na reci Srebrenici koja ima 10 kilometara toka i izvor na 650 metara nadmorske visine. Kao što su Miroslava stariji naučili ovaj zanat, tako je i on svog sina, ali i suprugu

 Vodenica © Agromedia

To je jako brza rečica i ima veliki hidropotencijal koji je najmanje iskorišćen u današnje vreme. Na ovom kamenu može da se melje sve, za ljudsku i za stočnu ishranu, mleo sam na ovom kamenu speltu, heljdu, raž, pšenicu… Ne meljemo jedino belo brašno, jer su vodenice samo za integralna brašna. Mi ne vadimo klicu, pa ja imam običaj da kažem da vodeničari melju brašno sa dušom“, objasnio je Miroslav.

U okolini Kragujevca danas rade samo dve vodenice, a samo u selu Stragari u vreme Karađorđa bilo ih je 68.

Ko je sve mleo brašno u vodenici porodice Cicić i kako su odavde terali vampire, gledaćete u 580. epizodi Sveta poljoprivrede. 

Sagovornik:

Miroslav Cicić, vodeničar


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica