Svet poljoprivrede Prodavnica

STAJNJAK ‒ Kako da ga dobro čuvate i koristite u voćnjaku i bašti?

Vekovima stajnjak važi za jedan od glavnih izvora za dobru prehranu bilja, pošto obiluje mikroorganizmima i hranljivim materijama. U sebi poseduje vlakna biljaka, najčešće slamu ili seno koje je prostirano oko životinja za održavanje higijene. Njegova upotreba ne prestaje ni s pojavom industrijskih mineralnih đubriva.

Evo nekoliko važnih uputstava kako da pravilno čuvate i primenite stajsko đubrivo na svom imanju.

KORAK 1: Čuvanje stajnjaka

Kada je reč o najpravilnijem čuvanju stajnjaka, preporuka je da se čuva na gomili od 1.5 do 2 metara u visinu. Ne bi trebalo praviti ni manje, ali ni veće gomile, jer će usled ovih promena doći do suviše brze razgradnje stajnjaka.

KORAK 2: Pakovanje i sabijanje

Kada otprilike prođe jedna sezona od kada ste počeli sa gomilanjem stajnjaka, treba početi pakovanja i sabijanja stajskog đubriva. Pravi trenutak za upotrebu stajnjaka je kada kompletna masa postane uniformna. Tada je stajnjak pregoreo. Ako možete pronaći i gliste, to znači da stajnjak ima dobro određenu hranljivu materiju u sebi. Tada možete izneti stajnjak na parcelu.

KORAK 3: Priprema površine oko biljke

Kada dopremite stajnjak do željenog voća, potrebno je oko stabla pripremiti površinu za istovar stajnjaka. Uklonite korov i travu da biste oslobodili mesto, zatim oriljajte jedan ili 1.5 metar oko voćke, u slučaju da održavate voćku kao zasebnu kulturu.

U suprotnom, možete ašovom izdići zemlju, da bi se pustio vazduh u zemlju i da đubrište uđe bolje u zemlju. Jednoj biljci starosti do 10 godina potrebna je otprilike jedna kofa stajnjaka. Kako odmiče vreme treba povećavati količinu.

KORAK 4: Postavljanje stelje

Kao što je već rečeno, posle posipanja stajnjaka lepo uobličite, poželjno je da površina po kojoj je raspoređen oko biljke, bude u prečniku od metar. Po svom izboru odlučite da li ćete postaviti po stajnjaku i stelju, tu možete koristiti opalo lišće koje ste pokupili oko voćke, grančice, slamu ili piljevinu. Sprečiće isparavanje, pojavu korena, ali vremenom i sama postaje hrana.

Stajnjak možete dodavati jednom u dve godine.

Da li znate da stajnjak greje biljku?

Još jedna prednost stajnjaka, pogotovo važna u ranoj proizvodnji, jeste sposobnost da greje. Pošto u sebi zadrži bakterije, u procesu vrenja stajnjak stvara temperature koje su korisne u ovoj fazi proizvodnje.

Za razliku od voćnjaka, u bašti stajnjak treba dodati svake godine. Neke biljne vrste manje troše, druge više. Zbog toga, stajnjake rogate stoke možete koristiti za zelene biljke od kojih se zahteva da rastu više godina. Razlog je što je bogato azotom.

Ukoliko ste doneli odluku da koristite stajnjak koji sadrži azot, dobar izbor su brašno od perja ili izlučevine od crva, odnosno vermikompost.

Za plodonosne biljke poput krompira, lubenice, dinje, paradajza korisno je đubrivo nastalo od pilećeg stajnjaka, jer je bogato kalijumom.

Zimski period je preporučeno vreme za dodavanje stajnjaka u bašti, da bi ga biljka na vreme usvojila.

Komentari