Koji su potencijali nišavskog okruga za razvoj seoskog turizma

Koji su potencijali nišavskog okruga za razvoj seoskog turizma

Ilustracija: Planina - © Pixabay

Nišavski okrug ima potencijala za razvoj seoskog turizma. Ukoliko ste planirali da posetite ovaj kraj, u tekstu saznajte šta sve možete da posetite.

Nišavski okrug, sa svojih pet gradskih i šest prigradskih opština, ima velike potencijale za razvoj seoskog turizma. Tu spadaju: Grad Niš- opštine Medijana, Palilula, Pantelej, Crveni Krst i Niška Banja, opština Aleksinac, opština Ražanj, opština Merošina, opština Doljevac, opština Gadžin Han, opština Svrljig.

Potencijali leže u prirodnim bogatstvima, kulturno-istorijskim spomenicima, tradicionalnim zanatima i veštinama, manifestacijama i ekstremnim sportovima.

Prirodna bogatstva Nišavskog okruga su:

  • Planine – Suva planina, Svrljiške planine, Ozren, Bukovik, Seličevica, Kalafat, Zeleni Vrh, Mali i Veliki Jastrebac, sa prostranim šumama i proplancima, interesantnim izvorima, bogatim biljnim i životinjskim svetom.
  • Jezera – Bovan, pogodan za ribolov i ostale aktivnosti na vodi, mala ali ne manje lepa jezera Oblačinsko i Krajkovačko.
  • Reke – Nišava, koja se uliva u Južnu Moravu, i manje rečice Moravica, Svrljiški Timok, Jelašnička, Gabrovačka, Kutinska.
  • Klisure – po svojoj specifičnosti ističu se Sićevačka i Jelašnička klisura.
  • Pećine – još uvek nedovoljno istražene: Cerjanska pećina i Prekonoška pećina koja je po lepoti nakita ravna Postojnskoj jami. Za turiste veoma interesantna je i Milutinova kod sela Kopajkošara.
  • Banje – ovo područje je bogato mineralnim i toplim vodama, a radioaktivna, lekovita voda Niške Banje je na daleko poznata. Banja Topilo kod sela Kravlje stiče sve veću popularnost, a postoji i čitav niz malih, nepoznatih izvora koji mogu da se aktiviraju i javno koriste.

Ilustracija: Šume - © Pixabay

Niš je grad bogate kulturne istorijske baštine, nalazi se na raskrkrsnici balkanskih i evropskih puteva, koji povezuju Evropu sa Bliskim Istokom, Vlašku niziju i Pomoravlje sa Jadranskim, Egejsim i Crnim morem i od davnina važi za “Kapiju istoka i zapada”. Na ovim prostorima se oduvek ratovalo za dominaciju nad najvažnijim putevima.

Svoj pečat su ostavili Rimljani, Turci i Nemci. Kulturno-istorijsko nasleđe je veoma bogato. Ogleda se u različitim spomenicima kulture i istorije, građevinama, arheološkim nalazištima, umetničkim predmetima i verskim objektima iz različitih istorijskih epoha, ali i modernim arhitektonskim rešenjima.

Kulturno-istorijski spomenici Nišavskog okruga su: Medijana – arheološko nalazište iz rimskog doba – rezidencija rimskih careva, spomenik caru Konstantinu Velikom, Niška tvrđava, Čegar i Ćele Kula – spomenici hrabrom srpskom narodu i Stevanu Sinđeliću iz doba Prvog Srpskog ustanka, Spomenik oslobodiocima u centru grada, Spomen park Bubanj i logor Crveni krst iz II svetskog rata.


Ilustracija: Brezova šuma - © Pixabay

Od crkava najpoznatije su Saborna, Sv. Save, Sv. Nikole, Sv. Trojice (najstarija u Srbiji), sv. Petke, a od manastira: Sv. Arhangel u Popšici, Sv. Jovan u G. Matejevcu, Sv. Petka u D. Matejevcu, Sv. Stefan u Lipovcu, Sv. Roman selu Praskovče.

Veliki broj manifestacija održavaju se u nišavskom okrugu, povodom raznih svetkovina i slavlja kao što su obeležavanje nacionalnih ili verskih praznika, značajnih istorijskih događaja, kulturno-umetnički sadržaji, tradicija gajenja ili proizvodnje nekog proizvoda, sportski događaji.


Neke od najvažnijih manifestacija su: Filmski susreti, Horske svečanosti, Nisomnija, Nišvil, Poljoprivredni sajam, Burekdžijada, Etno sajam, u samom gradu Nišu, Likovna, Grafička i Književna kolonija, Svetski kup u Paraglajdingu i Dani žalfije u Sićevu, Belmužijada, Janijada, dani folklora i sabor gajdaša u Svrljigu, Dani jagode i Slikarska kolonija u Gredetinu, Dani paprike u Rutevcu, Bostanijada u Mekišu, Lukijada u Zaplanjskoj Toponici, Reli trka – safari u Ravnoj Dubravi i Zimski uspon na Trem – najviši vrh Suve planine, Dani višnje u Merošini, Dani maline u Ražnju, Dani hleba u Aleksincu, Konjički turnir u Gornjem Međurovu, Sabor gajdaša i Jelašničko leto, Miljkovićeve poetske svečanosti u Gadžin Hanu, Gordanino proleće u Svrljigu, i još mnogo toga u organizaciji srdačnih domaćina koji nude mir i toplinu svojih domova, a spremni su da svakom gostu posvete vreme i pažnju.

Postoje i smeštajni kapaciteti koji se odlikuju svojom originalnošću, autentičnosti i tradicionalnim vrednostima kako u starim autentičnim kućama, tako i u novim savremenim objektima.


Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe

Autor: Dipl. inž. Suzana Rašić PSSS Niš

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica