Ova VODENICA opet MELJE: Prvi privatni Novakovića mlin nastavlja TRADICIJU

Ova VODENICA opet MELJE: Prvi privatni Novakovića mlin nastavlja TRADICIJU

NOVAKOVIĆA MLIN: Nekada je u valjevskom kraju bilo teško nabrojati koliko ima vodenica koje su mlele žito i snabdevale ovdašnje stanovništvo brašnom. U današnje vreme malo je onih koje su obnovljene i u funkciji, jer su vremenom izgubile trku sa razvojem industrije.

stara vodenica Novakovića

 

Ipak, nedaleko od užeg centra Valjeva, kraj obale reke Grdac još uvek radi najstariji mlin u ovom delu Srbije, koji je prvo žito samleo još u 19. veku. Na ovo nas podseća Miloš Novaković, nastavljač mlinarske tradicije duge 150 godina, čukununuk čuvenog Novaka koji je došao iz sela Belić  sa sinom Milošem i unucima Boškom i Nikolom i na reci Gradac od begove vodenice podigao čuveni Novakovića mlin u kojem se evo već sad vek i po, sa kraćim prekidima, melje žito.

Jedna porodica neguje tradiciju vodenica preko 150 godina

”Ova vodenica je jedna od retkih vodenica koja je u vlasništvu jedne porodice. Većina je u vlasništvu više porodica. Na Gradcu imamo dve porodične vodenice Novakovića, prva je mojih stričeva, u blizini gradskog parkinga, a druga je naša koju smo nedavno moj bratanac Bora i ja ”izvukli iz korova””, priča naš domaćin.

Iz obaveze prema precima, želje da se održi tradicija, da najstariji mlin u valjevskom kraju opstane, Miloš je krenuo u poduhat njegovog sređivanja i ponovnog stavljanja u pogon, nakon pauze u radu od desetak godina.

VODENICE U SRBIJI: Ipak se POKREĆE

Zahvaljujući njegovoj rešenosti od pre par meseci u ovom mlinu se ponovo začuo veliki vodenični kamen koji uz huk vode melje žito!

”Samo je jedan vlasnik bio između turskog bega i moje porodice. Kad su Turci otišli iz Valjeva došao je moj čukundeda Novak iz sela Belić, preuzeo posao i ja sam peta generacija koja se time bavi takoreći neprestano, pauze smo pravili nekad zbog rata, a poslednji put zbog poplava i to je bila najduža pauza. Voda daje sve i voda uzima sve! Tako je uvek bilo u ovom poslu. Poplave u maju 2014. godine nanele su veliku štetu i stavili mlin van pogona”, priseća se naš sagovornik.

Obnova po sistemu malo po malo i Novakovića mlin okreće svoj točak ponovo


Dok obilazimo stari mlin, uz huk vode sa obližnje reke Gradac, koja mu ”pomaže” u mlevenju žita, Miloš priča kako su pre izvesnog vremena on i njegov sinovac Bora počeli sa obnavljanjem krova, da čiste unutrašnjost ”i malo po malo, mlin je stidljivo izašao iz korova”.

Ponosno dodaje da su obnovili kamen i pustili mlin ponovo u pogon, da melju kukuruzno i integralno brašno u prostorijama stare, trošne zgrade koja odiše autentičnošću, uspomenama …

Vodenice – čuvari srpske tradicije i kvaliteta

”Moj čukundeda je kupio begovu vodenicu sa jednim kamenom i krenuo polako u mlinarski posao. Bilo je to jedno od centralnih mesta za valjevski kraj, ali i užički, podgorski. Njegov sin, moj pradeda Miloš bio je prvi industrijalac, veliki radnik, vizionar tog vremena i od jednog kamena došao je do pet kamenova sa valjaricom, do industrije koja je obeležila Gradac i Valjevo. On i njegovi sinovi Vladeta i Dragan Novaković bili su prvi u Srbiji koji su posle Drugog svetskog rata, 1968. godine, napravili prvi privatni mlin sa valjnim stolicama, a ostali smo jedini koji imaju Peltonove turbine koje koriste snagu reke za proizvodnju energije koja pokreće uređaje i mašine. Te turbine su odlivene u Sloveniji. Zamislite koji je poduhvat bio u to vreme doterati Peltonovu turbinu na konjskoj zaprezi iz Slovenije, ili valjnu stolicu iz Kragujevca!”, priseća se Miloš početaka svojih predaka.


Autentičnost: Novakovića mlin iz 19. veka ponovo radi

Sve je autentično i ”miriše” na 19. vek! Merač za žito od kuvane bukovine napravljen u selu Zarožje, zatim palija za sabijanje brašna u džakove koji su nekada težili 90 i 100 kilograma.

Obnovljen je i ponovo u funkciji stroj iz 1880. godine. Proizvodi dosta kvalitetno kukuruzno i integralno pšenično brašno, sa malim brojem obrtaja proizvodi se hladno brašno odgovarajuće granulacije. Iz iste godine su i valjne stolice švabske proizvodnje sa početka industrijalizacije.


U Novakovića mlinu veliki kamen težak oko 400 kilograma uz huk vode ponovo melje belo i žuto kukuruzno zrno, i integralno pšenično. Uz mali broj obrtaja može da samelje veliku količinu, oko 80 kilograma hladnog brašna na sat, brašna koje zadržava sva hranljiva svojstva žitarice, a svako ko je jednom kupio brašno iz ovog mlina, redovno se vraća!

Proizvodnja brašna kao nekad! ‒ 150 godina stara vodenica u Vrmdži uspešno radi i privlači turiste

Sačuvati izvorni oblik i uz lekcije velikih majstora Novakovića mlin ima svog mlinara!

Milošev plan je da očuva originalnu postavu mašina, da ih remontuje da budu u funkciji, iako, kako kaže, nije lako naći majstore da naprave rezervni deo, a pri tom zadržati mašinu u izvornom obliku.

”Neki profit ne očekujemo, važno nam je da bude održivo, a pre svega, da ne propada dalje, da se tradicija duga 150 godina nastavi”, otkriva Miloš koji je jedan od retkih majstora, i mlinar i vodeničar.

”Učio sam od najboljih majstora, od strica i od poslovođa i glavnih mlinara iz ”15. Septembra” – Miloša Milanovića, Mladena Milanovića, Dragiše Savića i najpoznatijeg mlinara u kraju i dalje, mog strica Vladete Novakovića. Kada je moj otac umro, oni su me učili, sa 22 godine sam sve znao sam da radim, zahvaljujući tim velikim majstorima, a nadam se da će posle mene to nastaviti moj sinovac”, kaže Miloš Novaković

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica