GDE JE NOVAC ZA SEME? Ratari čekaju subvencije, a za nove kredite već su previše zaduženi

GDE JE NOVAC ZA SEME? Ratari čekaju subvencije, a za nove kredite već su previše zaduženi

Poljoprivrednici koji čekaju subvencije za seme traže da tužilaštvo ispita gde je završio novac namenjen toj podršci i postupanje ministra poljoprivrede Dragana Glamočića. Posle suše, niskih otkupnih cena i nagomilanih dugova, upozoravaju da ponuđeni krediti ne mogu da zamene očekivanu pomoć. Ne prihvataju ni obrazloženje da isplata treba da sačeka novu Vladu.

Za deo ratara novo zaduživanje više nije ni mogućnost, upozorava Dragan Kleut, predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata. Višegodišnja suša i niske otkupne cene već su ih dovele u dugove zbog kojih, prema njegovim rečima, ne mogu da dobiju ni kredite koji im se nude. Zato za njega pitanje nije samo kakva će podrška biti raspisana, već šta se dogodilo sa novcem za seme koji proizvođači čekaju.

„Tužilaštvo treba da vidi gde je završio taj novac za subvencije za seme“, rekao je Kleut za Betu, prenosi Danas.

Osporava i razlog kojim ministar objašnjava odlaganje odluke: ako ima legitimitet da raspisuje kreditne pozive, pita Kleut, zbog čega ga nema za subvencije? Uz čekanje novca, proizvođačima, kako navodi, dodatni problem predstavlja menjanje pravila o računima kojima treba da opravdaju podsticaje.

Zašto bi već dogovorena pomoć čekala novu Vladu?

Glamočić je, kako prenosi RTS, poručio da odluku o drugoj rati treba prepustiti novoj Vladi jer smatra da za nju nema politički legitimitet. Osporio je i da je obećao jednakih 17.000 dinara svim proizvođačima. Prema njegovom obrazloženju, iznos bi zavisio od angažovanog rada i vrste proizvodnje.

Upravo je pitanje da li se odlučuje o novoj pomoći ili izvršava već preuzeta obaveza ključno za dekanku Ekonomskog fakulteta Žaklinu Stojanović.

„Ovde se radi o jednoj meri koja je već dogovorena“, naglasila je u izveštaju RTS-a. Podsetila je da je podrška za sertifikovano seme do 17.000 dinara po hektaru dogovorena još 2023. godine, sa isplatom krajem oktobra. Smatra da i Vlada u tehničkom mandatu mora da izvršava obaveze koje je preuzela i definisala propisima.

Proizvođačima, međutim, i dalje nedostaje odgovor kada će novac stići na račune. Do njega nisu došli ni subotički ratari, iako je Srđan Boroš Đevi ranije u njihovo ime tražio informaciju od nadležnih. Odgovor je, kako je prenela Beta, bio da će poziv za drugu ratu uslediti kada se steknu odgovarajući uslovi, bez konkretnog datuma isplate.

Na poštovanju kalendara insistira i Vojislav Mlabaški. „Prevareni smo kao i više puta do sada“, rekao je, tražeći da se najave podrške i ispune. Nezadovoljstvo čekanjem prati i zahtev za odgovornost: podržava predlog da se ministru uskrati plata, kojem se pridružuje Dejan Trajković iz udruženja Naše mleko.


Za Miletu Slankamenca iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, ministrovo pozivanje na nedostatak legitimiteta razlog je za ostavku, a ne za odlaganje isplate. Zatražio je i reagovanje tužilaštva za organizovani kriminal, iznoseći sumnju da je novac iz agrarnog budžeta trošen u stranačke svrhe.

Traktor sa sejalicom tokom setve

Ulagali računajući na subvencije, pa ostali sa dugovima

Slankamenac otvara i pitanje zaštite proizvođača koji su već ulagali oslanjajući se na obećanu podršku. Poljoprivrednicima kojima je Grad Beograd poništio konkurse nakon objavljivanja rang-lista predlaže da tuže lokalnu samoupravu. Reč je o gradskim podsticajima za ulaganja, odvojenim od republičke pomoći za seme.


Koliki trošak može da ostane gazdinstvu kada podrška izostane opisao je za AGROmedia Dejan Krstić, sekretar udruženja Poljoprivrednici pančevačkog rita. Prema njegovim rečima, na konačnim listama bila su 904 proizvođača, a za pet mera namenjena su 533 miliona dinara. Javni pozivi poništeni su 12 dana nakon objavljivanja konačnih rang-lista.

Do tada su pojedini proizvođači već kupili opremu i ušli u dugove računajući na subvencije. Neki prodavci prihvatili su da im vrate mašine, naveo je Krstić. Oni koji su započeli postavljanje plastenika, međutim, nisu mogli da ponište i troškove izvedenih radova.


U obrazloženju poništavanja konkursa, prema Krstićevim rečima, navedeno je da se sredstva vraćaju u budžet. Proizvođači traže da se objasni gde će taj novac biti usmeren.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica