Kako se klimatske promene sve intenzivnije odražavaju na svakodnevni život, sektor poljoprivrede se nalazi na prvoj liniji udara. Suše, poplave i druge ekstremne vremenske nepogode sve češće uzrokuju velike gubitke u usevima i stočarstvu širom Evrope. Iako se poljoprivrednici svakodnevno bore da obezbede stabilnu proizvodnju hrane, mnogi od njih i dalje nemaju odgovarajuću finansijsku zaštitu od ovih rizika. Najnoviji izveštaj Evropske investicione banke i Evropske komisije ukazuje da je vreme da se pristupi novim, efikasnijim rešenjima kako bi se očuvala budućnost evropske poljoprivrede.
Studija predviđa da bi godišnji gubici u poljoprivredi EU mogli da porastu i do dve trećine do 2050. godine, usled sve češćih suša i poplava. U ovom trenutku, ekstremni vremenski uslovi izazivaju prosečne godišnje gubitke od 28 milijardi evra u 27 zemalja članica, što čini oko 6% ukupne proizvodnje u biljnoj i stočarskoj proizvodnji.
Možda vas zanima
Uprkos ovim izazovima, samo između 20% i 30% klimatski izazvanih gubitaka u poljoprivredi pokriveno je osiguranjem – bilo da je reč o javnim, privatnim ili uzajamnim fondovima, uključujući i one koji se finansiraju iz budžeta Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Evropski komesar za poljoprivredu i bezbednost hrane, Kristof Hansen, upozorio je da klimatske promene mogu dodatno ograničiti pristup poljoprivrednika finansiranju, jer bi banke i investitori mogli da postanu oprezniji. On je pozvao zemlje članice da razviju nove finansijske instrumente za podršku poljoprivrednicima i da se više fokusiraju na prevenciju klimatskih rizika u sektoru.
Izveštaj ističe da su šeme osiguranja koje uključuju javnu podršku efikasnije od klasičnih programa državnih kompenzacija.
NOVI budžet i agrarna politika u EU – veća podrška ORGANSKOJ poljoprivredi!
Žerom Krunjola-Humber, predsedavajući Komiteta za održivost i klimatske rizike u Aktuarskom udruženju Evrope, naglasio je da nije samo važno koliko je osiguranja dostupno, već i kome je dostupno. On je istakao da su subvencije, a samim tim i osiguranje, često bile usmerene ka intenzivnoj poljoprivredi, koja dodatno opterećuje životnu sredinu i doprinosi klimatskim promenama.
U izveštaju se preporučuje širenje instrumenata kao što su ,,obveznice katastrofe”, javno-privatne reosiguravajuće šeme i brzi fondovi za reagovanje – sve u cilju pomoći poljoprivrednicima da se lakše nose sa klimatskim šokovima.
Krunjola-Humber je upozorio da bi široka upotreba obveznica katastrofe u poljoprivredi mogla da potraje, s obzirom na ograničenja u tržištima kapitala za prenos rizika. Kao realniju alternativu predložio je upotrebu parametarskog osiguranja – gde se isplata vrši na osnovu vremenskih podataka (npr. količina padavina ili temperatura), a ne procene štete. Ovakav model se već koristi u zemljama u razvoju.
Takođe je naglasio potrebu za usklađenim pristupom na nivou cele EU, koji bi bio komplementaran postojećim nacionalnim sistemima. Međutim, pravila EU o državnoj pomoći i tržišnoj konkurenciji mogu predstavljati prepreku za uspostavljanje novih javno-privatnih partnerstava koja bi omogućila povoljnije osiguranje.
EIB trenutno podržava poljoprivredu putem kredita, garancija i infrastrukturnih projekata, kao što su sistemi za navodnjavanje i seoski putevi. Takođe savetuje kako se subvencije iz EU fondova mogu iskoristiti za privlačenje dodatnih ulaganja i smanjenje rizika.
Potpredsednica EIB-a, Đelzomina Viljoti, izjavila je da klimatski rizici unose dodatnu neizvesnost u proizvodnju hrane, zbog čega su osiguranje i alati za upravljanje rizicima ključni za očuvanje i razvoj poljoprivrednih investicija.
U svetlu sve ozbiljnijih klimatskih izazova, jasno je da tradicionalni modeli osiguranja više nisu dovoljni. Potrebno je uvesti inovativne mehanizme koji će omogućiti pravovremenu i pravednu podršku svim vrstama poljoprivrednih proizvođača.
Izvor: Insurance Business
Komentari