Proizvođači krompira: Ova godina je dobro počela

Proizvođači krompira: Ova godina je dobro počela

Možda je bilo neočekivano ali početak ove godine za proizvođače krompira bio je dobar. Cena ove povrtarske kulture u prodaji je za nekoliko meseci prešla put od početnih 20 do trenutnih 60 dinara za kilogram. Ona je izmamila osmeh na lice proizvođačima pa se nadaju da će ovo biti rodna godina. Za razliku od ove 2017. godina bila je veoma loša za proizvođače. 

Godina je počela dobro za proizvođače krompira - © Agromedia

„2017. godina je bila sušna, krompir je slabo nicao i od prinosa mogli su da se poklope rashodi. Prošle godine je bilo malo bolje jer je bilo kiše, bio je manji prinos ali je bila dobra cena. U suštini kada je godina dobra ima zarade“, kaže Dragica Pešović iz mioničkog sela Planinice i dodaje da ima računicu sejati krompir koji se najviše prodaje tokom zime.

Pešovići krompirom najčešće zaseju dva i po do tri hektara ali će ove godine setvenu površinu smanjiti na dva hektara jer je kažu teško naći radnike. Navode i da će ovogodišnja setva biti skuplja jer je teško bilo nabaviti i seme koje je poskupelo.

Godina je počela dobro za proizvođače krompira - © Agromedia

„Kada je godina dobra i kada su povoljni vremenski uslovi bude dva do tri vagona po hektaru. Sve zavisi od godine, jer je sve teže planirati na veliko i na duže staze. Nekada samo poklopimo troškove, nekad bude manjka, a nekad i zarade. U početku cena krompira je bila 20, 25, 30 dinara da bi od decembra krenula na gore i sada je 60 dinara po kilogramu. Kada se uporedi sa cenama drugih proizvoda to je dobra cena ali bi bilo dobro kada bi ona bila konstantna. Ovde inače nema otkupnog centra ali mi nemamo problem sa plasmanom jer sav krompir koji proizvodemo prodamo na pijacama u Obrenovcu, Beogradu“, navodi Dragica.

Godina je počela dobro za proizvođače krompira - © Agromedia

U Kolubarskom okrugu inače nema velikih proizvođača krompira. Prema podacima Poljoprivredne stručne i savetodavne službe „Valjevo“ krompir se gaji na 1.394 hektara i to pre svega u mioničkim, valjevskim i osečanskim selima na površinama koje se u proseku kreću od 30 do 50 ari. Reč je o merkantilnom kasnom krompiru, dok se ovdašnji proizvođači ne odlučuju za proizvodnju semenskog, industrijskog ili mladog krompira.


Prema rečima Vesne Janković iz Poljoprivredne stručne i savetodavne službe „Valjevo“, na analiziranim uzorcima krtola krompira na prisustvo karantinskih štetnih bakterija tokom prošle godine, nije utvrđeno prisustvo prouzrokovača biljnih bolesti.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica