Dok se brojni ratari suočavaju sa niskim otkupnim cenama pšenice i kukuruza, jedan proizvođač iz Hrvatske odlučio je da promeni proizvodnju i posveti se gajenju komorača. Kako prenosi dnevnik.hr, tvrdi da ova lekovita biljka donosi višestruko veću zaradu uz znatno manja ulaganja.
Sve više proizvođača u regionu razmatra alternativne kulture koje bi mogle da donesu bolju ekonomsku računicu od tradicionalnih ratarskih useva. Jedan od takvih primera dolazi iz Virovitičko-podravske županije u Hrvatskoj, gde je mladi poljoprivrednik Darijo Sajko pre nekoliko godina odlučio da odustane od dela proizvodnje pšenice i kukuruza i okrene se gajenju komorača.
Možda vas zanima
Kako prenosi dnevnik.hr, danas komorač uzgaja na oko 150 hektara, a njegov proizvod otkupljuje nemačka kompanija čije su potrebe, kako navodi, višestruko veće od trenutnih količina koje može da obezbedi.
Prema njegovim rečima, postoji prostor za značajno proširenje proizvodnje kroz mrežu kooperanata, jer interesovanje kupaca ne jenjava.
Komorač traži manje ulaganja
Komorač je višegodišnja biljka koja se koristi, između ostalog, za proizvodnju čajeva i u prehrambenoj industriji. Sajko ističe da je jedna od njegovih najvećih prednosti upravo skromnija tehnologija proizvodnje.
Kako navodi, ova kultura ne zahteva intenzivnu upotrebu mineralnih đubriva, pesticida niti česta prskanja, zbog čega su troškovi proizvodnje znatno niži nego kod pojedinih ratarskih useva.
Prema njegovoj računici, potencijalna zarada može da dostigne od 2.000 do 3.000 evra po hektaru, dok je otkupna cena komorača oko 2,5 evra po kilogramu.
Kad kukuruz podbaci, može li se zaraditi od PERŠUNA? Itekako!
Do promene proizvodnje zbog niskih cena žitarica
Sagovornik hrvatskog portala navodi da se za promenu proizvodnje odlučio pre tri godine, nakon što su niske otkupne cene žitarica ozbiljno ugrozile poslovanje njegovog gazdinstva.
Danas, osim komorača, proizvodi i bob od kojeg planira proizvodnju brašna, dok u sopstvenom pogonu suši kamilicu.
Kako prenosi dnevnik.hr, ukupna proizvodnja na gazdinstvu obuhvata oko 500 hektara, sa godišnjom proizvodnjom od 800 do 900 tona, a najveći deo proizvoda izvozi na tržišta Evrope, dok deo završava i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Sajko ističe da su pojedine kulture koje gaji pokazale dobru otpornost čak i tokom izrazito sušne prošle godine, što dodatno potvrđuje njihov potencijal u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Izvor: dnevnik.hr
Komentari