Šipurak mu donosi bolju zaradu od šljive i kupine: Bratislav otkriva šta kupci najviše traže!

Šipurak mu donosi bolju zaradu od šljive i kupine: Bratislav otkriva šta kupci najviše traže!

Šipurak često viđamo kako samoniklo raste uz puteve i na obodima njiva, ali njegov potencijal ne mora da ostane neiskorišćen. Bratislav Milosavljević iz Ražnja gaji ga plantažno i prerađuje u džem, sok i kašu. U razgovoru za AGROmedia objasnio je kako je organizovao proizvodnju i zašto mu je šipurak isplativiji od šljive i kupine.

Bratislav Milosavljević bavi se uzgojem i preradom različitih vrsta voća. U njegovoj ponudi su džem i sok od šipurka, džem od šljiva, kao i slatko i džem od kupina.

U vreme razgovora, šipurak je gajio na hektaru i 20 ari, šljivu na 50 ari, a kupinu na 25 ari.

Kako je tada naveo, zasad šipurka podigao je devet godina ranije, a u njemu ima dve sorte, sa bodljama i bez njih.

Prema njegovom iskustvu, šipurak se relativno lako gaji, a među voćnim vrstama koje proizvodi pokazao mu se kao najisplativiji.

Prodali stan da bi pekli papriku: Porodica iz Valjeva od hobija napravila OZBILJAN posao sa zimnicom!

Od 3 do 5 kilograma šipurka po biljci

Bratislav navodi da prinos može biti od 3 do 5 kg po biljci, u zavisnosti od primenjene agrotehnike i održavanja zasada.

Poslovi koje izdvaja su košenje u zasadu, rezidba i berba. U poređenju sa šljivom i kupinom, računica mu više ide u prilog šipurku.


Deo roda prerađuje u gotove proizvode, a za jednu teglu džema, prema njegovim rečima, potrebno je oko 600 g šipurka.

Proizvodi od šipurka

Kupci najviše traže kašu od šipurka

Pored džema i soka, Bratislav proizvodi i kašu od šipurka, koju pakuje u balone od 5 kg.


Upravo je kaša, kako kaže, najtraženija jer kupci od nje mogu sami da pripreme više tegli džema, pa im se takva kupovina isplati.

U godini koja je prethodila razgovoru proizveo je 300 tegli, dok je za narednu proizvodnju planirao između 500 i 700 tegli.


Posao od kojeg domaćinstvo može da se razvija

Bratislav smatra da uzgoj i prerada šipurka mogu da obezbede prihod domaćinstvu, ali naglašava da razvoj dolazi postepeno i uz rad.

„Od ovog posla domaćinstvo može da živi i da se razvija, ali postepeno. Borimo se. Ako radimo, imaćemo, ako ne – nećemo“, poručio je Bratislav.

Tekst je zasnovan na ranijem razgovoru za AGROmedia. Podaci o površinama, obimu proizvodnje i planovima odnose se na vreme snimanja priloga.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica