Posle pet uzastopnih godina ekstremne suše, deo proizvođača na jugoistoku Rumunije prešao je na pliću obradu ili direktnu setvu i počeo da ostavlja žetvene ostatke na površini kako bi sačuvao vlagu. O tome šta je ova promena donela rumunskim gazdinstvima i zašto bi njihovo iskustvo moglo da bude korisno i proizvođačima u Srbiji razgovarali smo sa Dinuom Lotreanom iz rumunske firme Semplant, jednim od zastupnika preparata kompanije Biofor System na tom tržištu.
Biofor System već deset godina na rumunskom tržištu
Sa oko 13,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, Rumunija je jedno od najvećih poljoprivrednih tržišta Evropske unije. Srpska kompanija Biofor System na tom tržištu posluje već deset godina, kroz saradnju sa lokalnim partnerima i proizvođačima.
Možda vas zanima
Lotrean kaže da je saradnja o kojoj govori počela u proleće 2024. godine i da je plasman preparata proširen na oko osam okruga na jugoistoku Rumunije. Rad na terenu obuhvatio je i razgovore sa proizvođačima o zemljišnom mikrobiomu, odnosno zajednici mikroorganizama u zemljištu, i o tome kako da đubrenje prilagode stanju na parceli.
Među proizvođačima sa kojima sarađuje ima i onih koji obrađuju po 1.000 hektara. Kao pokazatelj interesovanja za Bioforove preparate, Lotrean navodi da su tokom jedne proizvodne godine iz Srbije uvezli 100.000 litara.
Suša je promenila način obrade zemljišta
Na jugoistoku Rumunije višegodišnja suša navela je deo proizvođača da preispita način na koji obrađuje njive. Neki su smanjili intenzitet obrade, a drugi prešli na direktnu setvu, odnosno setvu bez prethodne obrade zemljišta (no-till). Jedan od ciljeva je da se sačuva što više vlage od padavina, uz manje prohoda i manju potrošnju goriva.
„Rumunija je imala pet godina zaredom ekstremnu sušu koja je naterala poljoprivredne proizvođače da razmišljaju u nekom drugom pravcu.“
Lotrean smatra da će slične odluke morati da donose i proizvođači u Srbiji. Pored suše, na računicu utiču niske prodajne cene i skupo gorivo. Zato se, kaže, sve češće postavlja pitanje koje operacije na njivi mogu da se izostave, a da se pritom sačuva kvalitet zemljišta.
Žetveni ostaci čuvaju vlagu i vraćaju hraniva u zemljište
Kada žetveni ostaci ostanu na površini, formiraju pokrivač koji štiti zemljište od isušivanja. Njihovom razgradnjom deo hranljivih materija vraća se u zemljište i može da bude dostupan narednom usevu.
Lotrean kao primer navodi kukuruzovinu, u kojoj posle žetve ostaju azot, fosfor i kalijum. Sa rumunskim proizvođačima radio je na primeni mikrobioloških preparata za podsticanje razgradnje tih ostataka. Kako kaže, na gazdinstvima koja su primenila preporuke efekat su pratili kroz prinose ostvarene u teškim proizvodnim uslovima.
I previše vode može da bude problem
U jugoistočnoj Rumuniji navodnjavanje je važan deo proizvodnje, ali Lotrean upozorava da prekomerno zalivanje može da smanji količinu vazduha u zemljištu. Kada voda ispuni pore kroz koje inače prolazi vazduh, koren i mikroorganizmi kojima je potreban kiseonik imaju lošije uslove za razvoj.
Navodi primer proizvođača koji su obilno đubrili i navodnjavali, a usevi su se ipak slabo razvijali. U takvim slučajevima, kaže, trebalo je preispitati režim zalivanja i obratiti pažnju na mikrobiološku aktivnost zemljišta.
Ogledi i u voćnjacima i vinogradima
Saradnja sa rumunskim proizvođačima obuhvata i organsku proizvodnju, voćarstvo i vinogradarstvo. Lotrean kaže da je njegov tim na većim površinama učestvovao u ispitivanju novih Bioforovih preparata, među kojima je Trichogenius plus, kao i drugi preparat koji je u razgovoru opisao kao bioinsekticid.
Za proizvođače u Srbiji, Lotrean iz rumunskog iskustva izdvaja tri pitanja koja vredi razmotriti na sopstvenoj njivi: koliko intenzivno obrađivati zemljište, kako iskoristiti žetvene ostatke i kako uskladiti đubrenje i navodnjavanje sa uslovima na parceli.
Komentari