Cene đubriva rastu, dok prodaja žita donosi manje novca nego prošle godine. Mineralna đubriva su od jula do septembra bila 13,9% skuplja nego u istom periodu 2025. Novembarsko trgovanje na Produktnoj berzi ne donosi mnogo prostora za lakšu računicu: kukuruz je prosečno prodavan za 20,72 dinara po kilogramu bez PDV-a, uz slabiju aktivnost kupaca.

Poskupeli su i energenti, za 12,4% u odnosu na prošlu godinu. Upravo su đubrivo i energenti najviše doprineli rastu cena repromaterijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi, prema novembarskom izveštaju RZS-a.
Za ratare koji prodajom ovogodišnjeg roda finansiraju novu proizvodnju, skuplja nabavka i slabije prodajne cene dodatno otežavaju planiranje ulaganja.
Koliko sada vredi žito?
Prema nedeljnom izveštaju Produktne berze za drugu sedmicu novembra, kukuruz bez analize na aflatoksin prodavan je po cenama od 20,50 do 21 dinar po kilogramu bez PDV-a. Prosečna cena bila je niža za 2,08% u odnosu na prethodni uporedivi podatak, a kako se nedelja bližila kraju, kupci su bili sve manje aktivni.
Kod pšenice je ponuda bila veća od tražnje. Zrno sa najmanje 11,5% proteina prodavano je u manjoj količini po 21,70 dinara po kilogramu bez PDV-a. Pšenica sa najmanje 15% proteina postizala je cenu od 23 do 23,50 dinara.
Bolji kvalitet donosio je višu cenu, ali nije svaka ponuda nalazila kupca. Za soju su kupci nudili od 62 do 62,60 dinara po kilogramu, dok su prodavci tražili 63 dinara, bez PDV-a i uz obračun kvaliteta. Ugovori nisu zaključeni.
Možda vas zanima
Skuplja nabavka za novu setvu
Uz đubrivo i energente, poskupelo je i seme. Njegove cene su od jula do septembra bile 6,6% više nego u prethodna 3 meseca.
Na drugoj strani, podaci RZS-a o proizvođačkim cenama pokazuju da su žita u septembru bila 8,4% jeftinija nego godinu ranije.
Takav odnos nabavnih i prodajnih cena otežava ratarima da od prodaje roda obezbede novac za narednu proizvodnju.
Uz skuplje đubrivo i slabije cene žita, može se očekivati da deo ratara potraži uštedu i u narednoj setvi, kroz manju potrošnju đubriva ili korišćenje sopstvenog semena. Pitanje je koliko takva ušteda pri zasnivanju useva može kasnije da se odrazi na prinos i kvalitet roda.


Komentari