Loša godina za proizvodnju kabaste stočne hrane: Smanjen i prinos ali i kvalitet

Loša godina za proizvodnju kabaste stočne hrane: Smanjen i prinos ali i kvalitet

U odnosu na prošlu, prinos i kvalitet sena ove godine, manji je za skoro 40 odsto, a zbog dugog sušnog perioda i nedostatka paše i druge zelene stočne hrane poljoprivredni proizvođači su uveliko počeli da koriste pripremljeno seno koje su planirani za zimu. Ovako se u jednoj rečenici može opisati trenutno stanje u stočarskoj proizvodnji, dok stručnjaci za stočarstvo navode da će ionako teško stanje dodatno otežati i manji prinosi kukuruza koji se očekuju ove godine.

NjivaFoto:Dejan Davidović

Prvi otkosi leguminoza nisu mogli biti pokošeni na vreme

Doktor stočarstva Radosav Vujić kaže da se nažalost ne možemo pohvaliti da je ova godina bila pogodna kada je u pitanju proizvodnja kabaste stočne hrane. Objašnjava da je hladno proleće, koje je bilo poprilično i kišovito, dovelo do toga da prvi otkosi lucerke, crvene deteline, sejanih i prirodnih livada nisu mogli da budu pokošeni na vreme.

Kasnilo se sa njihovim ubiranjem, tako da se u tom periodu maltene izgubio jedan otkos leguminoza i sejanih livada. Posle hladnog i kišovitog proleća smo imali sušno leto, biljke su vrlo teško mogle da se oporave od prvog košenja tako da je njihova regeneracija išla sporo, te smo maltene imali samo otkose leguminoza, dok je kod sejanih i prirodnih livada retko ko mogao da ima drugi otkos. Prinosi su sigurno manji za 30 do 40 odsto a pored toga i kvalitet same kabaste stočne hrane”, navodi dr Vujić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe ”Valjevo”.

Trenutni uslovi ne odgovaraju kukuruzu

U Kolubarskom okrugu slično je i u usevima ratarskih kultura. Na početku vegetacije kukuruz, soja i suncokret bili su u veoma dobrom stanju i obećavali dobar prinos. Međutim, nedostatak padavina i visoke temperature nastupile su u periodu kritičnih faza za vlagu. Kod kukuruza deficit vlage bio je izražen u periodu metličenja, cvetanja i završetka oplodnje, kao i u periodu nalivanja zrna.

„Prinos kukuruza u zrnu, prema trenutnim procenama, će biti smanjen za nekih 20 do 30 odsto u odnosu na prosečne prinose koji se postižu u Kolubarskom okrugu. Trenutni vremenski uslovi ne odgovaraju gajenju kukuruza i ukoliko se nastavi period visokih temperatura bez padavina, prinos kukuruza biće doveden u pitanje”, upozorava Svetlana Jerinić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe ”Valjevo”.

Suncokret zaostaje u visini, nizak je

Na parcelama koje se nalaze u blizini površinskih vodotokova, koje svojim položajem odgovaraju gajenju soje, a i na onim na kojima je primenjeno đubrivo sa borom u cilju poboljšanja oplodnje, formirano je nekoliko spratova mahuna, pa se mogu očekivati prosečni prinosi soje, ali i nešto iznad proseka, dok će na ostalim parcelama rod biti značajno smanjen i teško da će pokriti troškove proizvodnje.

„U odnosu na kukuruz i soju, suncokret odlično izgleda, jer je otporan na sušu i vrućinu. Ima formiran cvet, ali zaostaje u visini, nizak je, tako će ove vremenske prilike umanjiti rod u određenom procentu u zavisnosti od tipa zemljišta i područja gde je posejan”, navodi Jerinić i podseća da je suša tokom juna umanjila rod i ozimih strnih žita, ali ne u tolikoj meri.

NjivaFoto:Dejan Davidović

Pšenica iznad višegodišnjih proseka u Kolubarskom okrugu

Prinosi pšenice su šarenoliki, ali iznad očekivanih i kreću se od 5,5 do šest tona po hektaru, pa do čak osam tona po hektaru na parcelama proizvođača koji su primenili punu agrotehniku. Ovakvi prinosi su iznad višegodišnjih proseka za ovaj deo Srbije i izvan svih očekivanja, jer su brojni problemi pratili proizvodnju pšenice ovogodišnjeg roda, zaključuje Svetlana Jerinić, savetodavac za ratarstvo.


 

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica