Vodič za uspešan uzgoj ozimog stočnog graška

Vodič za uspešan uzgoj ozimog stočnog graška

Pisali smo o značaju grahorice, kako za upotrebu u ishrani stoke tako i za povećanje kvaliteta zemljišta, a u ovom tekstu je reč o stočnom grašku.  Korisnost njegove primene u ishrani stoke ali i za obogaćivanje zemljišta je već dobro poznata,  a svima onima koji žele da gaje ozimi stočni grašak dajemo savete kako da to učine na najbolji način. Setva te krmne biljke vrši se od kraja septembra do sredine oktobra meseca.

Stočni grašak se u ishrani domaćih životinja koristi u vidu zelene stočne hrane (pri formiranju prvih mahuna), sena, a od istog se pravi i silaža. U proseku ozimi stočni grašak daje prinos zelene mase koji se kreće od 45 do 60 tona po hektaru, 8-11 tona po hektaru sena. Procent sirovih proteina u suvoj materiji krme kreće se u rasponu od 19 do 22 posto.

Još jedna važna stavka, zbog mogućstva azotofiksacije ostavlja veliku količinu azota u zemljištu. Samim tim on je odličan predusev za sve ratarske kulture osim za jednogodišnje ili višegodišnje mahunarke.

Najbolje ga je sejati u navedenom terminu kako bi u zimski vremenski interval ušao spreman, visine 10 centimetara.

Stočni grašak – bogat izvor proteina

Zemljište i đubrenje kod ozimog stočnog graška

Stočni grašak ne pokazuje stroge zahteve kada je u pitanju tip zemljišta, pa može rasti na različitim, ali da bi se ostvario optimum u proizvodnji treba mu obezbediti lakše i peskovite ilovače. Ne podnosi zbijeno tlo, teško, sa visokim nivoom podzemne vode (previsoka vlaga uzrokuje njegovo poleganje). Najbolje je kada je pH vrednost zemljišta 5,5-8, međutim uspeće čak i na zemljištima sa nižom pH kao što je 4,7 (za razliku od lucerke).

Ova biljka dobro razvijenog korena koji u dubinu ide čak 1 metar, đubri se na osnovu analize zemljišta, a ako je u pitanju neka srednja plodnost potrebno mu je 40-80 kilograma po hektaru azota (ova količina unosi se u potpunosti prilikom predsetvene pripreme), a fosfor i kalijum – 70 – 80 kilograma fosfora po hektaru, odnosno 80 – 120 kilograma kalijuma po hektaru se unosi na sledeći način – 2/3 prilikom obrade zemljišta, ostatak zajedno sa azotnim đubrivima pre setve.


Temperatura i zalivanje ozimog stočnog graška

Ozimi stočni grašak klija i formiraju mu se vegetativni organi na temperaturi od 4 -5 stepeni, a u fazi klijanja izdržava čak i temperaturu oko -4 stepena. Ono što je bitna karakteristika ove kulture je dobra tolerantnost na niske temperature, naime otporan je čak na temperature oko -20 stepeni. Pod snežnim pokrivačem takođe podnosi dobro niske temperature, čak još niže.

Kada je o količini vode reč naročito je osetljiv na manjak iste u fazi pupljenja, cvetanja i oplodnje, te bi za željene količine stočnog graška trebalo obratiti pažnju na obezbeđivanje dovoljno vode.

Setva i predusevi ozimog stočnog graška

Ključna stavka kod uzgoja stočnog graška je ta da on nikako ne može da se gaji u monokulturi, te se na istoj parceli gaji posle četiri godine. Takođe izbegavajte setvu na zemljištu na kom su se prethodno gajile mahunarke.


Kao najbolji predusevi smatraju se one kulture koje napuštaju njivu krajem letnjih meseci ili u ranu jesen: ječam, hibridi kukuruza i suncokreta kraće vegetacije, pšenica.

Još jedna bitna karakteristika stočnog graška koja je ista kao i kod grahorice: ima mekanu i visoku stabljiku te su mu potrebne potporne biljke. To mogu biti: pšenica, tritikale, ječam, ovas, raž.


Obrada zemljišta pre setve stočnog graška vrši se na dubini oko 25 centimetara. Seje se pomoću žitnih sejalica na međuredni razmak od 12,5 centimetara, seme treba da bude na dubini od 4-7 centimetara (u zavisnosti od tipa zemljišta). Pre setve je potrebno uraditi ravnanje zemljišta koje za cilj ima istovremeno nicanje biljaka, što kasnije rezultira lakšom kosidbom koja će biti bolje izvršena.

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica