Da li se isplati proizvodnja dinje i lubenice?

Da li se isplati proizvodnja dinje i lubenice?

Proizvođači dinje i lubenica podelili su sa nama koje to osobine hibrida traže kako bi postigli uspešan i profitabilan rod.

Kad je u pitanju dinja, poljoprivrednik Miroslav Daraž iz Hrtkovaca, se prethodne sezone fokusirao na srednje rane dinje i hibrid ASKV 4 koji je odabrao zbog njegove otpornosti na bolesti i visokog potencijala prinosa. 

Dinja ASKV4 F1 je kalemljena i pokazala se izuzetno rodnom, noseći između 4 i 6-7 plodova po kućici.  Sa prosečnom težinom ploda od 2 do 2,5 kg, dinja je srednje rane sorte, sa zelenkastim mesom unutra i narandžastom koricom spolja. Miroslav je iznenađen kvalitetom mesa i lakoćom uzgoja.

 

kamion sa dinjama na polju

 

Osim dinja, proizvodio je i lubenice. Lubenice su pokazale dobru otpornost na bolesti, sa naglaskom na redovnom zalivanju. Sa procenjenih 5 plodova po kućici, Miroslav smatra da je ovo zadovoljavajući prinos.

 


 

Dinja u polju koja počinje da se reže

 


Sorta dinje ASKV4, nazvana i zamena za NEVOUR, predstavlja dobar izbor za proizvođače. Veličine između 2 i 3 kilograma, srednje rana, ova dinja ima lepo krem boje mesa i prilično visok sadržaj šećera (oko 16%). Prinos zavisi od uzgoja, sa 4-6 plodova bez kalema i 8 do 10 plodova sa kalemom po biljci.

 


 

Miroslav Daraž je iskusan proizvodjač koji dobro poznaje proizvodnju dinja i lubenica. Sa dinjom ASKV 4 koju su mu preporučili stručnjaci kompanije Holland angro  izuzetno je zadovoljan a naročito lakoćom prodaje jer su se kupci vraćali.

Kalem, kako ističe, predstavlja budućnost u proizvodnji, posebno za dinje, a ova metoda se pokazala uspešnom i kod lubenica Treba naglasiti važnost kalemljenja, videći u tome budućnost poljoprivrede. 

Filip Ilić Holland Angro

 

Filip Ilić ispred firme Holland Angro je istakao da se ove godine suočavalo s promenljivim vremenskim uslovima, ali da je ASKV sorta dinje pokazala dobru prilagodljivost. Otporna na bolesti, sa stabilnim prinosom, dinja se pokazala kao pouzdan usev, posebno tokom sušnih perioda.

„Ove godine je bilo dosta promenljivo vreme što se tiče padavina, bilo ih je jako puno u jednom periodu, pa je onda bilo suše, pa onda opet bilo padavina, pa je bilo hladno vreme za zametanje. Moglo je da bude loše, ali kod ovog hibrida zametanje je jako dobro u odnosu na vremenske uslove kakvi su bili.

Dosta je otporna na bolesti od silnih kiša nema truljenja, nema ni antraknoze, botritisa.

Dosta se dobro pokazala i u sušnim periodima jer može da istera 4 do 6-8 plodova čak i bez zalivanja kao što smo videli u Sremu. Sve u svemu – dosta dobro.

Dinja je slatka, a što se tiče šećera merili smo tu negde oko 16 % što je jako visok broj za ovu ovaj tip dinje,“ kaže Filip Ilić ispred firme Holland Angro.

Izdržljiva sorta: proizvodnja dinje bez gubitaka

proizvođači dinje Miloš Stojanović

 

Poljoprivrednici su zadovoljni tržišnim odzivom, s naglaskom na kvalitet i ukus dinja. Proizvođač Marko Stojanović iz Banatskog Brestovca je, kako kaže, izrazito zadovoljn hibridima ASKV , a odlučio se za izbor ASKV 11 i ASKV 4.

„Imaju bujnu vrežu, krupnoću, broj plodova  je veliki. Dinju radimo na kalemu, srednje rane hibridi su i mi  se kako to uspeva do sada, visok je prinos. Imali smo problem kada je grad uhvatio, ali smo uspeli da je spasemo i imamo jako dobar rod. Prodaja ide baš dobro, nismo imali problema. Ko jednom kupi našu dinju vraća se uvek. Izbor je bio jako dobar i dinje su jako lepo izrasle, kad smo izašli među prvima na tržište prodaja je išla dobro i nismo imali problema. Čuvamo kvalitet, ne odajemo baš sve komšijama.“ kaže Marko.

Koje su osnovne karakteristike u proizvodnji dinje ASKV

slatkoća dinje

 

Osnovne karakteristike sorte dinje ASKV, zamene za Nevour, srednje rane i otporne na bolesti.

-otpornost na promenljivo vreme,

-dobar prinos bez zalivanja,

-ukupni šećer meri se oko 16%, što se smatra visokim za ovu vrstu dinje.

 

Naš sagovornik otkriva da se odlučio za ASKV hibride zbog prethodnog uspeha i kvaliteta, uz pohvalu odličnom prinosu, zadovoljstvo tržištem i povratkom kupaca.

 

Novitet crne hibrid lubenice – KINBI

kinbi F1 lubenica

Kada je reč o lubenici, najavljuje se novitet hibrid crne lubenice, KINBI, od semenske kuće Kitano, nova u ogledima. Ona je okrugla i srednje rana. Ovaj hibrid se pokazao dobro u teškim uslovima proizvodnje i zadovoljava zahteve kupaca.

Proizvođači iz Banatskog Brestovca predstavljaju i crnu lubenicu sa oznakom Kitano nova, okruglog oblika, srednje rane, tešku između 8-10 kg. Ova lubenica je posebno primamljiva zbog svoje voštane navlake što kupci i traže, otpornosti na vremenske uslove i jarko crvenog mesa, procena šećera oko šesnaestice.

DINJE ASKV 4 F1 – NOVI NEVOUR ukratko

  1. Nova srednje rana dinja u tipu ananasa, za proizvodnju na otvorenom polju sa pokrivanjem ili bez
  2. Plodovi su ovalni, tamnije žute boje sa finom mrežastom strukturom
  3. Plodovi su težine 2,0-3,0 kg
  4. Meso je krem boje izuzetno slatko, mala semena loža
  5. Dobro podnosi visoke temperature, ima odlično zametanje, a po vreži daje 5-6 plodova
  6. Kao i Nevour daje odlične rezultate u kasnijoj proizvodnji – kada je setva krajem aprila, i direktna setva krajem maja.
  7. Koristi se kako za svežu potrošnju, tako i za preradu
  8. Dobro podnosi transport

 

ZANIMLJIVOSTI – DINJE kao izvor zdravlja

  • Dinja se smatra namirnicom kojoj se pripisuju brojna antikancerogena svojstva pre svega zbog visokog sadržaja antioksidansa.
  • Ima preko 90% vode u sebi.
  • Sadrži čak 190 mikrograma beta-karotena (provitamina vitamina A) i 32 miligrama vitamina C na 100 grama.
  • Najbolje su dinje koje imaju tamnožutu do naranžastu pulpu i semenke iste boje.
  • Dinja je kaloričnija namirnica od lubenice i 100 grama daje oko 30 kcal.
  • Semenke dinje pomažu u suzbijanju prevremenog starenja i sprečavanju nastanka malignih oboljenja prostate.
  • Kada se zrela dinja u kriškama služi s pršutom, osigurava brže postizanje osećaja sitosti i nema osećaja težine nakon obroka.

Ova priča o uspesima i novim sortama svedoči o inovacijama i predanosti poljoprivrednika u proizvodnji voća.

Planirajte uspešnu sezonu uz dobar izbor semena!

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica