Perga – pčelinji hleb i izvor zdravlja

Perga – pčelinji hleb i izvor zdravlja

Taman kada pomislimo da sve znamo o pčelama i njihovim aktivnostima, saznamo za neki „novi“ pčelinji proizvod koji bi bilo dobro da uključimo u upotrebu. U nastavku ovog teksta predstavljamo vam pergu, poznatu i kao „pčelinji hleb“, kao i njena svojstva pogodna za zdravlje ljudi.

Šta je perga i kako nastaje

Među brojnim pčelinjim proizvodima, od kojih svaki ima zdrava svojstva, posebno se izdvaja perga. Reč je o fermentisanom polenu obogaćenom raznim sastojcima koji mu pčele dodaju tokom procesa proizvodnje.

Perga nastaje tako što se za vreme paše najpre polen unosi u saće, tamo skladišti i obogaćuje dodajući fermente, aminokiseline i korisne mikroorganizme. Nakon toga, perga se ostavlja 21 dan da fermentiše, a kada sazri, pčele je prekriju tankim slojem meda i tada je ona spremna za koriščenje.

Baš ovi dodatni sastojci koje pčela dodaje pergi tokom procesa fermentacije, čine ovu smesu višestruko korisnom za opšte zdravstveno stanje ljudskog organizma. Šta to ustvari pčele dodaju?

Ovo su neke od materija:

  • vitamini,
  • mikroelementi,
  • belančevine,
  • ugljeni hidrati,
  • amino i masne kiseline i
  • fermenti i enzimi.

Razlika između perge i polena

Pođimo od očigledne razlike, a to je da je perga ustvari fermentisani polen. To dalje sa sobom povlači sve ostale razlike između ove 2 materije, a to su:

  • Polen sadrži sastojke iz samo jedne biljke, perga sadrži sastojke od više bljaka i biljnih vrsta.
  • Perga je po sastavu drugačija od polena, s obzriom na to da je prošla kroz proces fermentacije.
  • Perga je lakše svarljiva nego polen.

Polen © Pixabay

Perga – kraljevska hrana

Sada kada smo naučili šta je perga i kako nastaje, vreme je da vidimo čemu ona služi. Pčelama je ona hrana za periode bez paše, ili izvor hrane za potomstvo ili radilice. Takođe, ukoliko nema perge u ramovima košnica, matica će prestati za polaganjem jaja, što dovodi do smanjenja broja pčela u toj zajednici.

Upotreba perge kod čoveka

U potrazi za pravim informacija koliko je perga ustvari dobra za čoveka, kontaktirali smo Duška Đurina, predstavnika kompanije Bee Well, koja je tržištu ponudila proizvode na bazi perge.


„Upotreba perge ima višestruko delovanje na ljudski organizam, pre svega time jer Perga, prilikom fermentacije koja se odvija u košnici, biva obogaćena sa preko 200 mikroelemenata u koje spada veliki broj vitamina, minerala i esecijalnih aminokiselina. Takav polivitaminski karakter perge omogućava korisnicima da u kratkom vremenskom periodu poprave pre svega stanje krvne slike i stanje krvnih sudova“, objašnjava Duško i dodaje da pokazano da perga utiče na povećanje hemoglobina i gvožđa u krvi, kao i da daje odlične rezultate pri lečenju prostate, kod lečenja kolitisa, hepatitisa i hroničnih zatvora.

Ram sa pergom © Duško Đurin

Na pitanje kako se upotrebljava perga, naš sagovornik nas upućuje da ju je zdravo konzumirati u zrnu, ili izmešanu sa medom, uz posebu napomenu da kada se kupuje sa medom treba obratiti pažnju na količinu proizvoda.


„Zbog nedovoljne kontrole tržišta vi ne možete da znate u kojoj meri perge ima u preparatu. Zato je preporuka nas proizvođača da se posebno obrati pažnja da deklaraciju proizvoda i onoga ko stoji iza te deklaracije, odnosno da li je preparat prošao zdravstvenu kontrolu i da proizvođač garantuje za procenat perge u sadržaju preparata. Naša kompanija proizvodi preparate na bazi perge koja je u vrlo kontrolisanim uslovima prerade pomešana sa medom i tako izazvana lakto fermentacija, koja dovodi da krajnjem korisniku perga brže i efikasnije deluje u organizmu“, preporučuje Duško.

Perga u teglici © AGROmedia


Plasman perge na tržište – ko kupuje i zašto

Iz prve ruke, direktno od našeg sagovornika – proizvođača, saznajemo da perga još uvek nije toliko poznata široj javnosti i da je nema mnogo na tržištu, jer je njena proizvodnja izuzetno kompleksna. Baš zato prvi korak treba da bude edukacija.

„Trudimo se da pergu približimo ljudima koji nisu upoznati sa pčelarstvom i samim tim ne znaju kakve benefite ona za ljude ima. Mi kao društvo generalno nemamo običaj prevencije, već se za zdrave stvari hvatamo tek kad imamo određene zdravstvene tegobe, to je nešto što u našem mentalitetu treba da iskorenimo“, zaključuje naš sagovornik.

Iz Duškovog iskustva, kupci ovakvih i sličnih zdravih proizvoda pretežno u Srbiji čine ljudi stariji od 50 godina, koji kreću da se susreću sa raznim tegobama, ali da čim kupe jedan proizvod sa pergom, uvek se vrate po još i ona postaje nezamenljiv deo njihove svakodnevne ishrane.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica