Organski otpad – gde s njim ako nije za đubrivo?

Organski otpad – gde s njim ako nije za đubrivo?

Gde sa organskim otpadom ako nije za đubrivo - © Wikimedia

Da li je svaki organski otpad visoko kvalitetno đubrivo ili ono može biti izvor zagađenja? Šta raditi sa otpadom koji nećemo koristiti za đubrenje?

Organski otpad može biti opasan?

Otpad može biti opasan ne samo po ekosistem, već on predstavlja opasnost zbog eksplozivnosti, jer se metan proizvodi ispod dubokih slojeva u odsustvu kiseonika. Da li se biljni i životinjski otpad može ekološki tretmanima dovesti do oblika koji je pogodan za životnu sredinu, a da se pritom i zaradi?

Otpad kao kvalitetno đubrivo

U organski, zeleni ili bioootpad spadaju ostaci voća i povrća, trava, ostaci od ratarske proizvodnje, kesice čaja, talog od kafe, termički obrađeno voće i povrće i drugi otpad biljnog porekla (pokošena trava, otkinute grančice, ostaci orezane stabljike…). On čini oko 30% našeg otpada kojeg iznosimo iz domaćinstva, što nije mali procenat. Ovaj otpad sadrži ugljenik kao osnovni element.

Gde sa organskim otpadom ako nije za đubrivo - © Wikimedia

Problem njegovog odlaganja možete rešiti tako što ćete ga pretvoriti u đubrivo. Sa organskim otpadom možete izvršiti kompostiranje i dobiti organsko đubrivo i oplemeniti vaše zemljište. I tako delovanjem mikroorganizama iz zemlje može nastati dobar i plodan humus. Na ovaj način ćete voditi računa o zaštiti životne sredine, ali i o vašem tlu koje će vremenom postati plodnije.

Gde s otpadom, ako ga ne koristite za đubrivo?

Šta raditi sa organskim otpadom, ako ne želite da izvršite kompostiranje i nećete ga upotrebiti kao organsko đubrivo? Razvrstavanje otpada je korisno kada govorimo o reciklaži i zaštiti životne sredine, ali to ne morate vi raditi. Ukoliko organski otpad ne koristite za đubrivo, možete ga prodati, jer postoje firme koje otkupljuju otpadna jestiva ulja, masti i organski otpad na području Republike Srbije.

Gde sa organskim otpadom ako nije za đubrivo - © Marina Mandadžić

One zbrinjavaju organski otpad, poput namirnica sa isteklim rokom trajanja, i uz pomoć novih tehnologija odvajaju organski od neorganskog otpada. Samim tim se organski neće mešati sa drugim otpadom, što znači da ćete, ako ovako postupite, voditi računa i o ekologiji, a imaćete i šansu da za to dobijete novac.


Sirovine sakupljene na ovaj način se ocenjuju i plasiraju na domaćem tržištu i na tržištima centralne i istočne Evrope. Firme koje otkupljuju ovakav otpad mogu biti dobro rešenje ukoliko ne znate šta ćete sa organskim otpadom koji nećete koristiti za đubrenje, a vodite računa o ekologiji i želite da zaštite sredinu u kojoj živite.

Autorka: novinarka, Marina Mandadžić

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica