Svet poljoprivrede Prodavnica

7.000 organskih proizvođača u Srbiji – Subvencije dale vetar u leđa

”Organska

Za proizvodnju organske hrane iz godine u godinu odlučuje se sve više poljoprivrednika, a samim tim povećavaju se i površine pod ovim proizvodima. Prema poslednjim informacijama trenutno je oko 21.000 hektara pod ovom proizvodnjom i ima blizu 7.000 proizvođača. 

Savetnica ministra poljoprivrede za organsku proizvodnju i članica organizacije „Serbia organica“ Ivana Simić, za Tanjug kaže da  da je više faktora koji utiču na ovakav trend, a jedan od njih su podsticaji koje daje ministarstvo i pandemija koja je podstakla proizvođače na ovakav korak.

Takođe, organska proizvodnja ima izuzetan društveno-ekonomski značaj jer utiče na očuvanje seoskih područja i idealna je za zemlje poput Srbije, koje imaju mala gazdinstva sa prosekom oko pet hektara, a takvi proizvođači su sve manje konkurentni bez proizvoda koji daju dodatu vrednost, objasnila je Ivana Simić.

Mnogo je površina pogodnih za organsku proizvodnju u brdsko-planinskim područjima južne i jugoistočne Srbije, a delom i u zapadnim i centralnim delovima zemlje.

”Organska

Sedam odsto površine Srbije čine zaštićena područja, koja su idealna za ovu vrstu proizvodnje. Prednost ovakvih seoskih područja na kojima godinama nije bilo nikakve proizvodnje je to da mogu brzo da dobiju status organskih –naglašava Simićeva.

Ona je iznela podatke da je sada svega 0,6 odsto poljoprivrednog zemljišta pod organskom proizvodnjom i istakla da je zadatak ministarstva da u narednih pet godina te površine budu povećane na dva do tri odsto ukupnog obradivog zemljišta.

U tu svrhu, dodala je savetnica ministra, ove godine je uredbom opredeljeno oko 250 miliona dinara za organsku proizvodnju, a već naredne godine će ta sredstva biti uvećana za više od 60 odsto na 380 miliona dinara.

Kako do sertifikata u organskoj proizvodnji?

U Republici Srbiji organsku proizvodnju kontrolišu Zakon o organskoj proizvodnji i Pravilnik o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje. Za zakon koji je usvojen 2010. godine može se reći da ima tri osnovna cilja: zaštitu potrošača, zaštitu poljoprivrednih proizvođača od nelojalne konkurencije i jačanje sektora organske poljoprivredne proizvodnje kao održivog oblika poljoprivredne proizvodnje.

Pri prelasku sa konvencionalne na organsku proizvodnju, poštuje se period konverzije, u različitom trajanju, zavisno od biljne vrste. Posle isteka ovog perioda, proizvod se može nazvati organskim. Tokom perioda konverzije se primenjuju propisi iz Zakona o organskoj proizvodnji. Više o prelasku na organski način proizvodnje saznajte OVDE

Izvor: Dnevnik

Komentari