Zašto su američki ambari CRVENI?

Zašto su američki ambari CRVENI?

Moguće je da ste prilikom putovanja u SAD, neku drugu zemlju ili tokom gledanja stranih filmova i dokumentaraca primetili da je većina ambara i štala obojeno u crveno. Postoje tri razloga zašto je ova boja popularna u brojnim državama – vezuju je za tradiciju, praktična je i izgleda lepo. Pored toga, ambari koji su obojeni obezbeđuju duži vek trajanja.

ambariAmbari u SAD-u i brojnim drugim državama imaju karakterističnu crvenu boju - ©Pixabay

Iako je glavni razlog za farbanje drvenih objekata, među kojima su i ambari, njihov lepši izgled, boja takođe štiti drvo i tako omogućava da duže traje.

Naime, tokom 1700-ih i ranih 1800-ih, štale na porodičnim farmama na severoistoku SAD-a su obično bile prekrivene debelim vertikalnim daskama. Ukoliko ih ne bi obojili, daske bi polako postale braonkasto-sive boje.

Nakon sredine 1800-ih, da bi poboljšali efikasnost svojih štala i kako bi im životinje bile na toplom tokom zime, mnogi farmeri su ojačali svoje štale tako što su drvene daske horizontalno prikovali na spoljne zidove štale. Ove daske su bile prilično tanko isečene, pa je farbanje pružalo potrebnu zaštitu i ulepšavalo izgled ambara.

Ambari prvi put postaju crveni tokom 1800-ih

Tokom 1800-ih bilo je uobičajeno da ljudi prave svoje boje mešanjem pigmenata (suvi materijali koji daju boju) sa lanenim uljem. Pigmenti su bili dostupni u raznim nijansama, a nijansa koju tako često vidimo na starijim američkim štalama zove se venecijansko crvena.

Ovaj crveni pigment dobro je prodirao u drvene daske  i odolevao je da izbledi kada je izložen sunčevoj svetlosti, tako da je mogao graciozno da stari generacijama.

Venecijanska crvena je dobila ime jer je istorijski ovaj pigment proizveden od prirodnih glina pronađenih u blizini Venecije, Italija. Gline su sadržale jedinjenje oksida gvožđa koje je proizvelo ovu crvenu boju.

Postepeno, „venecijanska crvena“ je postala generički termin za svetlocrvene pigmente koji nisu imali ljubičastu nijansu. Do 1920-ih, takvi „zemljani pigmenti“ koji su se koristili za pravljenje crvenih boja kopali su se u Džordžiji, Pensilvaniji, Virdžiniji, Alabami, Kaliforniji, Ajovi i Vermontu.


crvena-postaje-popularna-tokom-1800Crvena postaje popularna tokom 1800-ih - ©Pixabay

Popularne su i žuta, zelena i braon boja

Do kasnih 1800-ih, pored crvene, postalo je moderno farbati štale drugim bojama. Različite nijanse žute, zelene i braon boje, kao i bele. Ipak, crvena boja je ostala popularna jer je bila najpristupačnija.

Danas, mnoge moderne štale i ambari ne liče na svoje prethodnike. Sada viđamo ogromne objekte u kojima se nalaze stotine krava ili svinja. Više liče na hangare ili skladišta, a često su izgrađene od metala.


Ali, tradicija farbanja manjih ambara u crveno se nastavila, kako u Americi, tako i u brojnim drugim državama. Zapravo, ovaj “običaj” je toliko značajan da ih američka poštanska služba sada koristi kao svojevrsni zaštitni znak na poštanskim markicama.

 


Izvor: Modern Farmer

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica