U Srbiji oko 700 vodenica

U Srbiji oko 700 vodenica

Prema popisu poljoprivrednog zemljišta i vodenica sprovedenom  1867. godine u Srbiji je bilo 7.125 vodenica. Danas u nadležnim službama podataka o broju vodenica u Srbiji nema. Procenjuje se da ih radi oko 700. U kraljevačkom kraju na 1.529 kvadratnih kilometara sada ima svega petnaestak vodenica, znači – jedna na 100 kvadratnih kilometara.

Vodenica © privatna arhiva autora teksta

 

Do kraja šezdesetih godina prošlog veka gotovo na svakoj reci i većem potoku u kraljevačkom kraju bilo je po najmanje desetak vodenica potočara, na Zapadnoj Moravi i Ibru daleko više. Od oko 300 vodenica, koliko ih je bilo do pre pola veka, ostalo ih je svega petnaestak, na Zapadnoj Moravi i Ibru – nijedna.

Vremena kada su seoski domaćini u osvit zore s volujskim i konjskim zapregama natovarenim žutim i belim kukuruzom „osmakom“, pšenicom i ovsem, a oni siromašniji s vrećom na leđima, odlazili u vodenice odavno su prošla i u kraljevačkom kraju. Utihnula je tutnjava vode u jazovima i badnjevima, zaustavila se vodenička kola i kamenovi, mahom oni poreklom sa Kosova i Metohije. Vodenice su zarastale u šipražje i korov, njihova unutrašnjost nestajala je u gustoj paučini.

 

Vodenica © privatna arhiva autora teksta

 


Šteta! Grad bi bar minimalnim sredstvima trebalo da pomogne oporavak vodenica oštećenih zubom vremena, poplavama, ali i ljudskom nebrigom. Dolazak u vodenicu nije samo povratak zdravoj hrani, nego i zdravom načinu razmišljanja“, kaže Dragan Matović, vlasnik vodenice na reci Lopatnici u Bogutovcu, najstarije u celom Nadibru, koju je 1780. godine sagradio Draganov čukundeda Ilija, Karađorđev ratnik i čuveni vodeničar. 

Od vodenice i okruženja Dragan i njegov brat Branko stvorili su i pravi mali turistički raj na kristalno bistroj i čistoj Lopatnici i za njih i u vodenici i oko nje ima posla od ranog jutra do kasno uveče. Dragan Radević iz Kragujevca je njihov stalni pomeljar.

Domaće a posebno strano tržište sve više traži sertifikovane proizvode od pšeničnog, kukuruznog, heljdinog i ražanog brašna bez glutena, mlevenog isključivo u vodenicama potočarama“, kazuje Dragan koji heljdu gaji na desetak hektara.


Obnova vodenica

U poslednje vreme vodenice u kraljevačkim selima polako dobijaju na značaju i pobuđuju sve veće interesovanje njihovih naslednika. Tokom jula i avgusta ove godine nasleđene vodenice u Pekčanici, selu na obroncima Jelice, na Mirajićkoj reci obnovili su Radojica Radovanović, Branka i Zoran Kecović, a obnove planiraju i još nekoliko vodeničara u drugim kraljevačkim selima.

Pomeljara nema ni izbliza kao nekada ali, kako kaže Milutin Miladinović iz Lasca, ako se pošteno radi i proizvede kvalitetno tradicionalno projino brašno, vodeničarski posao može da donese solidnu zaradu. On je tokom prošle zime prodao sedam tona projinog brašna.


Mišo Rumenić, lazački domaćin i društveni radnik, planira da uskoro pokrene inicijativu da gradska vlast u svakom selu pomogne obnovu bar po jedne vodenice, zato što su stotinama godina hranile sela i što treba da ostanu čuvari srpskog identiteta i tradicije, kao što su nekada bile mesto dogovaranja i vojevanja za slobodu.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica